 |
Alija Izetbegović

Islam je najbolji Muslimani to nisu
Govor Predsjedatelja predsjednistva BiH na
summitu Organizacije islamske konferencije 11. 12. 1997.
Bismillahir-rahmanir-rahim
Postovani gospodine Predsjedavajuci,
Vasa visocanstva i ekselencije,
Draga braco i sestre,
Smatram velikom privilegijom sto mi se pruzila prilika da govorim na
ovom znacajnom skupu muslimanskih zamalja. Upravo se vracam sa
Konferencije u Bonu. To je bila specificna konferencija posvecena
Bosni na kojoj je razmatrana situacija u mojoj zemlji i donesene neke
vazne odluke. Nazalost, termini odrzavanja ovog Samita i konferencije
u Bonu su se podudarili, pa sam u mogucnosti da vam se tek danas
obratim. Hvala vam na toj izuzetnoj prilici.
Postujuci vase vrijeme i danasnji program Konferencije, ja cu se u
svom izlaganju osvrnuti samo na jednu temu: Istok i Zapad i moja Bosna
izmesu njih. Ideju za ovu temu dalo mi je moje posljednje putovanje
koje je jos u toku. U sedmici koja upravo zavrsava poletio sam iz
Bosne u Saudijsku Arabiju na konferenciju o obrazovanju, zatim u
Evropu na konferenciju u Bosni i evo me danas u Teheranu na Islamskoj
konferenciji. To je i: Istok-Zapad-Istok.
Mislim da prilicno dobro poznam ova oba kraja svijeta. Na mom
putovanju saznao sam i neke nove cinjenice, dobre i lose. Saznao sam
ohrabrujucu cinjenicu o pet milijuna ucenika i studenata u Saudijskoj
Arabiji, ali i zalosnu o 68,5% nepismenih u jednoj drugoj muslimanskoj
zemlji. Druga dobra vijest, koju sam upravo cuo je 20 milijuna ljudi
koji pohasaju neku od skola u Iranu, a losa da je nepismenost mesu
zenama skoro u svim muslimanskim zemljama nedopustivo visoka. Ćene
cine polovinu ljudskog roda. Neobrazovana zena ne moze podici i
odgojiti generaciju koja ce voditi nase narode u 21. stoljece.
Oprostite mi sto cu biti vrlo otvoren. Lijepe lazi ne pomazu a gorke
istine mogu biti ljekovite.
Zapad nije ni pokvaren ni degenerisan. "Truhli Zapad" - ovu samoobmanu
komunisticki sistem je skupo platio. Zapad nije truhao. On je jak,
obrazovan i organiziran. Njegove skole su bolje od nasih i njegovi
gradovi su cisci od nasih. Nivo ljudskih prava na Zapadu je visi, a
socijalna briga za siromasne i manje sposobne bolje organizovana.
Zapadnjaci su uglavnom odgovorni i tacni ljudi. Takva su moja iskustva
sa njima. Znam takoser i tamne strane njihovog napretka i ne gubim ih
iz vida.
Islam jeste najbolji - to je istina, ali mi nismo najbolji. To su
dvije razlicite stvari koje cesto zamjenjujemo.
Umjesto da mrzimo Zapad, takmicimo se s njim. Zar nam Kur'an nije to
upravo naredio: "Natjecite se u dobru..." Pomocu vjere i nauke i sada
mozemo stvoriti snagu koja nam je potrebna. Istina je da je to dug i
tezak put, to je tegobno penjanje uz planinu, ona uzbrdica o kojoj
govori Kur'an, ali drugog puta nema.
Zato osnivajmo svugdje fondove za skolovanje. Neka nijedno nase dijete
ne ostane van skole. Bogate muslimanske zemlje treba u tom vaznom
poslu da pomognu siromasnim. Uradimo to vec danas ili zakazimo odmah
danas posebnu Konferenciju za to.
Neki ljudi misle da se prednost moze postici terorom. To je zabluda
koja se opasno siri. Terorizam je izraz nase sadasnje i moguci uzrok
nase buduce nemoci. On nije samo nemoralan nego i neproduktivan.
Nemoralan, jer ginu nevini ljudi, a neproduktivan, jer nikad i nigdje
nije nista rijesio. Terorizam su odbacili svi ozbiljni politicki
pokreti u historiji. Mislim da ga je Kur'an izricito zabranio poznatom
recenicom: "Ko ubije nevinog covjeka kao da je pobio citav svijet..."
Ima, nazalost, ljudi koji to zaboravljaju.
A sada nekoliko rijeci o Bosni iz koje dolazim.
Spomenuo sam Istok i Zapad. Bosna se nalazi na razmesu ta dva svijeta,
na Velikoj granici, kako to mi volimo reci. Svaki deseti Bosnjak
poginuo je u minulom ratu. Tako visokom cijenom platili smo pravo na
opstanak i slobodu. Zato ne dopustite da se ucini nova nepravda Bosni.
Porucite svima da je za vas Bosna sveta zemlja jer je natopljena
krvlju nevinih ljudi, vase brace po vjeri.
Neke zapadne zemlje su nasi prijatelji. Raspoznacete ih po tome sto
pomazu Bosni, podrzavaju njen integritet. Sarasujte s njima na ovom
historijskom zadatku, beskrajno vaznom iz mnogih razloga za nas i za
vas pa i za civilizovani svijet u cjelini, jer Bosna je veliki
eksperiment koji se tice svakog muskarca i svake zene na svijetu.
Nesretniji dio naseg naroda ostao je prije vise od jednog vijeka izvan
Bosne i Hercegovine i danas zivi kao manjina u Srbiji, odnosno
Jugoslaviji, u regiji koja se zove Sandzak. Ja apelujem na vas da
Bosnjacima-muslimanima Sandzaka priznate status muslimanske manjine u
Organizaciji islamske konferencije.
Na kraju zelim zahvaliti iranskoj vladi za domacinstvo ove
Konferencije, velikom iranskom narodu za podrsku i pomoc koju nam je
nesebicno pruzio, posebno u toku rata, a svima vama za sve sto ste
ucinili da pomognete mojoj zemlji u najtezim trenucima njene istorije.
Hvala!
Teheran, 11. XII. 1997. godine
Alija
Izetbegović
Ismet
ef. Spahić

Rodjen 1940.godine u Puhovcu kod Zenice. Gazi Husrev-begovu medresu
zavrsio 1959. godine u Sarajevu. Zavrsio prvi stupanj Ekonomije u
Zagrebu 1968.godine. Studij nastavio u Beogradu. Imamsku duznost poceo
u Visokom 1962.godine. Od 1965. do 78. godine glavni imam na podrucju
Odbora Islamske zajednice Visoko. Muderris kiraeta u Gazi
Husrev-begovoj medresi od 1978.godine. Hifz polozio 1980. godine.
Prvim imamom i hatibom Gazi Husrev-begove dzamije imenovan
1985.godine. Za zamjenika reisu-l-uleme izabran 1993.godine. Direktor
Gazi Husrev-begove medrese od 1998.godine. Objavljivao u Preporodu i u
drugim islamskim listovima i casopisima. Trenutno priprema knjigu
hutbi. Aktivan sudionik svih pozitivnih kretanja u Islamskoj zajednici
i Udruzenju ilmijje. Neosporne zasluge na jacanju islamske svijesti
bosnjackog naroda i jacanje morala Armije BiH u odbrani od agresora.
Mustafa
ef. Cerić
[Publikacije]
Datum rodjenja: 5. februar 1952.
Mjesto rodjenja: Visoko.
Porodicno stanje: ozenjen, troje djece.
Jezici: arapski, engleski; poznavanje turskog, njemackog i francuskog.
Obrazovanje:
Gazi Husrevbegova medresa, Sarajevo (1974),
Fakultet arapskog jezika i knjizevnosti, Univerzitet al-Azhar (1978),
Doktorat, University of Chicago (juni 1987), [Disertacija: A Study of
the Theology of Abu Mansur al-Maturidi (ca. 235/850-333/944), Mentor:
Fazlur Rahman].
Radno i
diplomatsko iskustvo:
Imam, Islamic
Cultural Center, Northrook, Chicago, 1981.
Predavac, American Islamic College, Chicago, 1985.
Glavni imama, Zagrebacka dzamija, 1986.
Predavac, Islamski teoloski fakultet, Sarajevo, 1987.
Organizator, Simpozij Zagrebacke dzamije, 1988.
Kandidat za Reis-ul-ulemu Jugoslavije, 1991.
Vanredni profesor, Medjunarodni institut za islamsku misao i
civilizaciju, Kuala Lumpur, 1991.
Specijalni izaslanik Predsjednika Republike BiH, Alije Izetbegovica u
Maleziji, mart 1992.
Zvanicni predstavnik Vlade Republike BiH u maleziji, 13. maj 1992.
Clan zvanicne predsjednicke delegacije u posjeti Sausdijskoj Arabiji (mart
1992), i Iranu (oktobar 1992).
Reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH, 24. april 1993.
Ucesce na medjunarodnim simpozijumima i konferencijama:
U periodu od 1986 do danas odrzao je vise predavanja u SAD, Maroku,
Maleziji, Saudijskoj Arabiji, Turskoj i drugdje.
Objavljeni radovi:
a) Bosanski"Ljudsko ponasanje izmedju teorije i prakse", Preporod,
1987.
"El-Maturidi: zivot i djelo", Glasnik, 1987.
"Islamska teologija", Opca enciklopedija Jugoslavenskog
leksikografskog zavoda 'Miroslav Krleza' - dopunjeno izdanje A-Z,
Zagreb, 1988.
"Medicina i Islam", Preporod, 1988.
"Prenatalna medicina i humana genetika", Preporod, 1988.
"Ljudski zivot", Preporod, 1988.
"Kontracepcija, sterilizacija i abortus", Preporod, 1988.
"Refleksije o porijeklu i razvoju sufizma", Zbornik radova prvog
simpozija Zagrebacke dzamije 1408/1988, Zagreb, 1989.
"Zivot, zdravlje i bolest nerodjenog djeteta: islamski stav", Anali
Opce bolnice 'Dr. Josip Kalfes', Zagreb, 1989.
"Suvremena duhovna kretanja u islamskom svijetu", Zbornik radova
drugog simpozija Zagrebacke dzamije 1409/1989. Zagreb, 1990.
"Ebu Mensur el-maturidi: glavna djela o fikhu, tefsiru i kelamu",
Zbornik radova br. 3 Islamskog teoloskog fakulteta. Sarajevo, 1990.
"Autoritet u islamu", Preporod, 1990.
"Islam izmedju religije i nacije", Glasnik, 1991.
Islam u Bosni.
b) Engleski
A Study of the Theology of Abu Mansur al-Maturidi (ca.
235/850-333/944). Kuala Lumpur: ISTAC, 199.
"A Choice Between War and Peace", New Sunday Times (Kuala Lumpur), 5.
januar 1992.
Izmedju brojnih priznanja koja je dobio posebno se izdvaja odlikovanje
najviseg ranga egipatskog predsjednika Mubaraka za znacajan doprinos u
uzdizanju prosvjetiteljske islamske misli, za islamsku da'wu unutar i
izvan svoje zemlje. (1997).
Ostali Bošnjački
Alimi
Alagic, Sukrija (1881-1936)
Basagic, Safvetbeg (1870-1933?)
Causevic, Dzemaludin (1870-1938)
Cerimovic, Mehmed Ali (1872-1943)
Cokic, Abdurahman Adil (1888-1954)
Dzabic, Ali Fehmi (1853-1918)
Dobraca, Kasim ef. (1910-1979)
Handzic, Mehmed (1906-44)
Hadzimulic, Muhamed (1866-1918)
Fazlic, Smail (1909-85)
Karcic, Fikret (r. 1956)
Karic, Enes (r. 1958)
Korkut, Besim (1904-1975)
Masovic, Sulejman (1918-1998)
Muderizovic, Riza (1868-1943)
Muftic, Hazim (1906-74)
Muftic, Salim (1876-1938)
Mujezinovic, Fatima (1917-1980)
Mujezinovic, Mehmed (1913-1981)
Mujezinovic, Mustafa (1883-1946)
Mulic, Hamdija (1881-1944)
Serdarevic, Seid ef. (1882-1918)
Silajdzic, Kamil (1916-97)
Sivcevic, Salih (1885-1943)
Sokolovic, Osman Asaf (1882-1972)
Spahic, Omer (r. 1968)
Trebinjac, Ibrahim (1912-82)
Tuzlic, Ahmed (1906-1984)
Zenunovic, Hafiz Sejjid (1875?-1932)

|
 |