Muslimani Crne Gore
su organizovani u cetrnaest lokalnih islamskih zajednica koordinisanih od
strane Mešihata Islamske zajednice sa sjedištem u Podgorici:
1) Odbor Islamske Zajednice
Rozaje
2) Odbor Islamske Zajednice
Berane
3) Odbor Islamske Zajednice
Petnica
4)
Odbor Islamske Zajednice Plav
5)
Odbor Islamske Zajednice Gusinje
6) Odbor Islamske Zajednice Bijelo Polje
7) Odbor Islamske Zajednice
Pljevlja
8) Odbor Islamske Zajednice
Podgorica
9) Odbor Islamske Zajednice
Tuzi
10) Odbor Islamske Zajednice Ulcinj
11) Odbor Islamske Zajednice Niksic
12)
Odbor Islamske
Zajednice Bar
13) Odbor Islamske Zajednice Dinose
14) Odbor Islamske Zajednice Ostros
A (66),B
(678),C (181),D
(649),E (9),F
(21),G (486),H
(43),I (27),J
(180),K (772),L
(307),M (590),N
(110),O (182),P
(731),R (412),S
(530),T (186),U
(62),V (359),Z
(220),Đ (50),Ć
(19),Č (57),Š
(99),Ž (38)
Sve vjerske
aktivnosti organizovane su prema Ustavu Islamske zajednice iz 1994.
godine. Sabor Islamske zajednice kao najviše tijelo koji broji dvadeset
dva clana bira osmoclani Mešihat kao svoj izvršni organ. Clanovi Sabora,
clanovi Mešihata, glavni imami i trinaest uglednih gradana cine posebno
izborno tijelo koje bira reisa Islamske zajednice. Posljedni izbori za
reisa bili su 2003. kada je za reisa izabran Rifat-efendija Fejzic.
Loklane islamske
zajednice su: Podgorica, Ulcinj, Bar, Ostros, Dinoša, Tuzi, Rožaje,
Berane, Petnjica, Bijelo Polje, Pljevlja, Plav i Gusinje. One su
autonomne u svom radu, imaju svoj Odbor i status pravnog lica. Aktivno
je oko sto džamija u kojima službu obavlja sedamdeset imama. Imami su
vecinom svršenici medresa ali sve više ima fakultetski obrazovanog kadra.
Trenutno oko cetrdeset studenata iz CG pohada islamske fakultete i
akademije u Sarajevu, Prištini, Novom Pazaru, Kairu, Damasku, Bejrutu,
Istanbulu, Ankari, Bursi i Medini. Oko pedeset ucenika pohada medrese u
Prištini, Novom Pazaru, Sarajevu, Mostaru, Visokom, Tuzli i Zagrebu.
Islamska zajednica CG
se samofinansira a njeni glavni prihodi su: godišnja clanarina, sadekai
fitr, zekat i druge donacije. Iznos godišnje clanarine koju placaju sve
muslimanske porodice varira 20 do 40 eura i glavni je izvor finansija
IZ-e. Prosjecna plata imama je 200 eura. Budžet Mešihata, koordinatora
aktivnosti lokalnih islamskih zajednica, se finansira iskljušivo od
strane donacija (sadekai fitr, zekat, sadaka) muslimana Crne Gore kao i
onih koji su na privremenom radu u inostranstvu. Medutim, teška
ekonomska situacija, ratna atmosfera zadnjih godina kao i aktuelna
dogadanja na svjetskoj politickoj sceni vidno uticu na budžet Mešihata.
Stoga Islamska zajednica nije u stanju da ispuni sve potrebe muslimana
Crne Gore. Ona je još uvijek nespremna za velike projekte a veliki
projekti kao što su izgradnja novih džamija, islamskih centara i madresa
je prioritet.
Crna Gora je jedna od
šest republika bivše Jugoslavije koja zajedno sa Republikom Srbijom cini
državnu zajednicu Srbija i Crna Gora. Granici sa Albanijom, Kosovom,
Srbijom, Bosnom te u Jadranskom moru sa Italijom. Obuhvaca površinu od
13.812 km2 i prema popisu iz 2003. godine ima 672.656 stanovnika.
Stanovništvo je multietnicko i multireligijsko: 70% su pravoslavci, 21%
ili 141.105 muslimani i 4.19% katolici.
Islamska Zajednica u
Crnoj Gori osnovana je 1878. godine odlukom Berlinskog kongresa kao i
ugovorom izmedu Crne Gore i Turske, kojim je muslimanima priznato pravo
na formiranje vjerske zajednice i samostalno upravljanje vjerskim
poslovima i imovinom. Godine 1947. formirana je Islamska vjerska
zajednica SFR Jugoslavije pa je Islamska zajednica Crne Gore pristupila
toj integraciji.
Ako se uporedi
socialisticko-komunisticki sistem bivše Jugoslavije sa komunistickim
sistemima susjednih zemalja kao što su Albanija i Bugarska, muslimani u
Jugoslaviji su imali veca vjerska prava. To ne znaci da je položaj IVZ u
Jugoslaviji bio dobar. Naptoriv. Poredenja radi, 1948. godine u imamskoj
službi u Crnoj Gori bilo je 99 imama. Kako je te godine u C. Gori bilo
69.230 muslimana, to znaci da je jedan imam dolazio na oko 700 vjernika.
Godine 2003. bilo je zaposleno 70 imama na 141.105 muslimana. Dakle,
danas jedan imam dolazi na 2015 vjernika. Komunisticka antivjerska
kampanja na sve nacine je pokušala da zaustavi, umanji i zbriše
prisustvo islama na ovom podrucju. Oštecene i porušene džamije nisu
renovirane a dozvole za izgradnju novih nisu izdavane. Sve medrese su
zatvorene a vakufska dobra su konfiskovana.
Raspadom SFR
Jugoslavije 1992. godine i formiranjem nezavisnih država mijenja se i
struktura Islamske zajednice Jugoslavije. Formiraju se islamske
zajednice Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova kao nezavisne
institucije. To je dovelo do osamostaljivanja Islamske zajednice u Crnoj
Gori.
Od svih projekata i
aktivnosti koje Mešihat trenutno provodi, izgradnja prve medrese u Crnoj
Gori je primarna briga. Njena gradnja je pocela 2000. godine. To zapravo
nije samo medresa nego je ujedno i višenamjenski islamski centar. Ukupna
površina objekta je oko 3000 m2. U suterenu su smještene prostorije
kotlovnice, vešeraja, hladnjace, ostava i prostorije za održavanje
objekta. U prizemlju i na spratu su smještene cetiri funkcionalne
cjeline, koje karakteriše povezanost toplim vezom, što znaci da se
cijelo vrijeme boravka i ucenja ne mora izaci iz objekta.
Prvu funkcionalnu
cjelinu cini internat za smještaj polaznika medrese. U okviru njega se
nalaze: restoran s kuhinjom i manji zdravstveni centar sa stacionarom. U
ovom bloku se nalazi i restoran sa baštom koja je natkrivena, i kuhinja
sa posebnim ulazom i sanitarnim cvorom.
Drugu cjelinu cini
ucionicki blok sa osam ucionica namjenjenih za izvodenje nastave na
bosanskom i albanskom jeziku, bibliotekom, citaonicom, amfiteatrom sa
140 sjedišta, sanitarnim cvorom i abdesthanom. Amfiteatar je ujedno i
centralna sala Mešihata za održavanje sastanka Sabora, Mešihata kao i
održavanje vjerskih i naucnih tribina. Izgradnja amfiteatra je istinska
potreba s obzirom da se spomenuti sastanci sada održavaju u hotelskim
salama.
Upravni dio Medrese
smješten je u trecem bloku, a cine ga kancelarije uprave, zbornica,
ostava za ucila i rekvizite i poseban sanitarni cvor. U cetvrtom dijelu
smještena je fiskulturna sala sa svlacionicama, sanitarnim cvorom i
tuševima za polaznike medrese. Fiskulturna sala je ujedno i mjesto
predvideno za održavanja masovnih vjerskih programa i manifestacija.
U potkrovnom dijelu
smještena je prostorija za klanjanje (mesdžid), musafirske sobe, sala za
kompjuter, mokri cvorovi i dr. Mesdžid ne igra ulogu centralne džamije
jer 20 metara od ulaza u Medresu nalazi se džamija sagradena 2000.
godine.
ISLAMSKIM
INSTITUCIJAMA I VJERNICIMA
AKCIJA '' POMOGNIMO MEDRESU U PODGORICI''
Hvala Uzvišenom
Allahu dž. š. što uz Njegove nebrojene ni'mete podari Islamskoj
zajednici u ovom vremenu i ovoj generaciji najljepši dar izgradnju
Medrese u Podgorici, prve u novijoj istoriji muslimana u Crnoj Gori.
Ovom institucijom je stvorena šansa za realizaciju dugogodišnje ideje i
osnovne obaveze srednjeg islamskog obrazovanja u Crnoj Gori. Bez medrese
nema željenog napretka i razvoja vjerskog života. Hoće li se porodici
medresa u Sarajevu, Bihaću, Mostaru, Tuzli, Travniku, Zagrebu, Beogradu,
Novom Pazaru, Visokom, Prištini, Prizrenu, Gnjilanu, Skoplju, te desetak
novootvorenih medresa u Albaniji pridružiti i medresa u Podgorici i
uskoro otvoriti svoja vrata učenicima, zavisi koliko ovu instituciju
prihvatamo kao rasadnika islama i prve objavljene Božije riječi '' Čitaj
u ime Gospodara tvoga ...''.
U ovom ozbiljnom
poduhvatu, Islamska zajednica Crne Gore, računa na braću i iz drugih
područja i njihovih institucija da izdvoje dio svog imetka i utemelje ga
u Medresu, da se u što kraćem vremenu ostvari nasušna potreba muslimana
CG i naš dugogodišnji san. Vaša pomoć je od presudnog značaja.Osnivanjem
ove institucije islama, novim generacijama se predaje najljepši dar za
očuvanje i razvoj islama i islamske duhovnosti na ovim prostorima.
Hvala Allahu dž.š.,
narasla svijest za opšte potrebe Islamske zajednice sve više oživljava.
To se najbolje očituje u gradnji, restauraciji i oživljavanju džamija,
mektebskih prostorija, islamskih centara i drugih objekata koji služe u
vjerske svrhe. Ogleda se to i u ostalim humanitarnim svrhama.
Ovom prilikom dužni
smo vas upoznati da su na objektu Medrese završeni svi grubi građevinski
radovi. Predstoji još mnogo toga da se uradi. S toga se obraćamo svima
vama, braći iz redova svih džemata i islamskih centara na Zapadu, vama
koji ste se uvijek odazivali svakom pozivu islamske zajednice i opštih
potreba muslimana, da ćete isto to i ovom prilikom učiniti.
Vjera u Allaha dž.š.
i u vašu pomoć najčvršća je garancija da ćemo u ovom , za Zajednicu i
muslimane Crne Gore najprioritetnijem zadatku , inša Allah uspjeti.
Neka vas Allah dž. š.
nagradi najljepšom nagradom i čestitamo vam mubarek dane ramazani šerifa.
Vesselamu alejkum.
Podgorica, 07.10.2004
Reis , Rifat Fejzić.
