Afganistan - pitanja i odgovori

Intervju sa Mutiullah Tajibom

Predstavljanje novog afganistanskog ustava od strane loya jurge tj. velike skupstine doslo je u vrijeme velikih nadanja za ovu ratom ispacenu zemlju. Ali mnogi strahuju da bi provodenje ovoga moglo biti sljedeci problem u situaciji u kakvoj je danas Afganistan. Intervju je obavio Azizuddin El-Kaissouni sa ekspertom za odnose u centralnoj aziji Mutiullah Tayibom putem emaila.

P. Realno govoreci, koliko novi prvi posttalibanski ustav koji je loya jirga usvojila, predstavlja za stabilnost u bliskoj buducnosti, u svijetlu stalnog nasilja, obnovljene trgovine drogom, etnickih tenzija i manjka bilo kakvih napora na polju rekonstrukcije?

O. Uprkos velikim ocekivanjima koja su imali mnogi unutar i van Afganistana s obzirom na odluku loya jirge koja je nakon 22 dana debata polarizacije i formiranja blokova po politickim, ideoloskim i etnickim linijama donijela novi Afganistanski ustav, usprkos svemu tome tesko je ocekivati povratak potpunog mira, razvoja i trajne stabilnosti u bliskoj buducnosti.

Temeljim ovo pomalo pesimisticno misljenje na nizu cinjenica od kojih su najvaznije:

Relativni mir koji trenutno prevladava u Afganistanu uslovljen je vecinom iz vana tj. Prisustvom internacionalnih vojnih sigurnosno stabilizacijskih snaga i nastavkom globalne, posebno americke, politicke i finasijske podrske sadasnjem rezimu.
Generalno nerazumjevanje izmedu regionalnih sila i zabrana narusavanja itegriteta Afganistana - sto je mozda i postignuto nakon jakog americkog i internacionalnog pritiska.
Nemogucnost Karzaijeve vlade da se nosi sa uzrocima unutrasnjih sukoba.
Slabost centralne vlade u kontroli veceg dijela Afganistana, gdje lokalni komandanti u saradnji sa raznoraznim politickim partijama kontrolisu i direktno uticu na svakodnevni zivot.
Nesposobnost Karzaijeve vlade da ispuni svoja obecanja o povecanju zivotnog standarda, uspostavljanju sigurnosti i obezbijedenju poslova, u vremenu kada obecana medunarodna pomoc kasni.
Stalni napadi protiv americkih i medunarodnih snaga na jugu gdje su vecinom Pastuni, i stalne borbe na sjeveru izmedu Uzbeka i Tadzika.
Brojne podjele koje su se pojavile u vrijeme zasijedanja loya jirge, pokazuju buduca podrucja sukoba - posebno na nacionalnoj i ideoloskoj osobi, a za koje se ocekuje da eruptiraju tokom implementacije Ustav-a, posebno zbog rezerviranosti koju su pojedine afganistanske frakcije ispoljile prema novom ustavu.
Sve navedeno zajedno sa zvanicnim UN-ovim izvjestajem i izjavom Generalnog sekretara UN-a Kofija Annana od 7. Januara, a koja se odnosi na sigurnosnu situaciju u Afganistanu tj. kako bi slaba sigurnosna situacija mogla uticati na odgodu izbora. Imajuci sve ovo na umu nemoguce je dati bilo kakvu optimisticnu izjavu koja se odnosi na povratak sigurnosti, prosperiteta i potpunog mira u Afganistanu u bliskoj buducnosti. Jedino sto nas moze ciniti optimistima jeste da
zasijedanje loya jirge i rasprava koju su vodili predstavljaju temelj za ubjedivanje afganistanskih frakcija da rasprave ne vode preko cijevi puski i tenkova.

P. Ako i kad se predsjednicki izbori odrze u Junu 2004, koliko je vjerovatno da ce o­ni biti slobodni od uplitanja raznih milicija i vojnih zapovjednika, koji su bili optuzeni da su manipulirali raspravama loya jirge preko svojih delegata? Da li je iko objavio da ce se kandidovat protiv Karzaija? Kakve bi bile njihove sanse, iz vanjske perspektive Karzai se cini kao kompromisno rijesenje za razne frakcije?

O.Prvo tesko je ocekivati da predsjednicki izbori budu odrzani na vrijeme - prema procjeni UN-a, a koja se odnosi na registraciju biraca. To je zbog toga sto se proces registracije odvija sporo, sa samo 270,000 biraca registrovanih do sada od ukupno 10 miliona. Dalje, postoji jaka opozicija procesu registracije, koja dolazi iz frakcija koje sebe nazivaju narodnim i koje od UN-a traze da prekinu proces registracije.

To je “narodna “ frakcija koja je vodila opoziciju prema Karzaiju i njegovim simpatizerima tokom zasijedanja loya jirge i koja je zahtijevala parlamentarni sistem i smanjenje predsjednickih ovlasti u ustavu. o­ni su objavili da nece podrzati Karzaija na predstojecim izborima, sto znaci da bi se Karzai mogao suocit sa jakom opozicijom u vidu bivseg predsjednika Burhanudina Rabbanija , ili drugog kandidata kojeg nominiraju Karzaijevi oponenti.

Objava Karzaijeve kandidature dosla je u vrijeme kada njegova vlada nastavlja da cini najvise sto moze kako bi osigurala da se izbori odrze izmedu juna i septembra tekuce godine, usprkos predvidanjima UN-a i medunarodnih izvjestaja da nece biti moguce odrzati izbore tako rano.
Ustvari, brojni posmatraci unutar i van Afganistana vjeruju da je Karzaijevo insistiranje na Predsjednickim izborima samo odraz Busove zelje da postigne politicki uspjeh u Aganistanu prije ulaska u vlastite prijedsjednicke izbore sljedeceg novembra. Ovo se zakljucuje na osnovu slabog uspjeha vojne kampanje u Iraku i manjka ikakvih vidljivih uspijeha na Afganistanskom frontu u periodu ukljanjanja rezima i instalacije rezima lojalnog Wasingtonu.

Naravno nema sumnje da ce uloga lokalnih zapovjednika ostati znacajna, i tesko ih je marginilazirati.

P. Postojili neka vrsta ustavnog mehanizma zastite manjinskih prava na izborima. Kako je ustavom osigurano da nece doci do dominacije vecih etnickih grupa. Kako sam shvatio Afganistanci direktno biraju predsjednika. Ako je ovo istina sta sprecava dominaciju jedne grupe?

O. Ti strahovi, odnosno pitanja, su vodila ove frakcije u opoziciju prijedsjednickom sistemu i da zahtijevaju parlamentarni sistem koji bi osigurao jednaku priliku za sve etnicke grupe, jer u afganistanu nijedna grupa ne sacinjava vise od 50%. Sugestije da Pastuni cine vise od 50% populacije su u suprotnosti sa brojnim izvorima ukljucujuci UN .

Po mom misljenju parlament ce igrati vaznu ulogu u postavljanju ogranicenja za koncentrisanje moci u rukama jedne etnicke grupe, kao i stvaranje licne diktature ili uspostavljanje “nasljedne republike “ kao sto vidimo u nekim Islamskim zemljama .

Dalje, izabrane narodne skupstine sirom provincija i regiona ispunjavaju etnicke aspiracije usprkos odbijanju loya jirge da svaka provincija izabere svog guvernera.

P. Novi ustav definise Afganistan kao Islamsku republiku. Pojasnite nam to.

Prije odgovora na vase pitanje, zelio bih da kazem da su 99 % Afanistanaca Muslimani od cega je 15% sija a ostalo su sunije.

Islam koji dominira zivotom prosijecnog gradanina je tradicionalni Islam izmjesan sa plemenskim obicajima, posebno na pastunskom jugu, i zato je za ljude lakse da prihvate nesto sto u sebi nosi ime Islama, ili da odbace nesto sto vrijeda Islam. Tako je bilo i u vrijeme pobune protiv Kralja Amanullaha koji je pokusao uvesti reforme 20-ih godina proslog stoljeca, i tako je bilo nakon preuzimanja vlasti od strane komunista 1978.

Tako je logicno da ustav sadrzi te clanove koji se odnose na definicije Afganistana kao islamske republike. Neki se boje da ce to ostati samo mrtrvo slovo na papiru, a da ce Afganistan se okrenuti tj. Nastaviti svoj put prema sekularizaciji. Takode postoje strahovi da bi ti clanovi u ustavu mogli postati jako oruzje u rukama islamista koji bi mogli ograniciti o­no sto zapad podrazumjeva pod demokratskim principima.

Mislim da ce se pokusat naci neki kompromis u primjeni islamskih zakona kako bi se zadovoljile i domace snage i vanjska ocekivanja, sto je jako tesko za postic za vladu koja balansira izmedu zelje da dobije vanjsku i unutarnju podrsku za svoje buduce projekte.

NAPOMENA: Mutiullah Tajib je istrazivac i specijalista za odnose u Centralnoj Aziji. Roden je u sjevernom Afganistanu, zavrsio je islamske studije 1994 i radio je kao politiski istrazivac pri Institutu u Pakistanu, takode i kao urednik raznih politickih publikacija.