Islam privlaci sve vise

                                                  Islam privlaci sve vise

  "Latinosa" (Chris Jenkins)

Namazi nude blizu vezu sa bogom, kazu o­ni.

U sumrak Amina Martinez sprema veceru u svojoj maloj kuhinji. Psenicne tortillas, sir i meso za tacos, poneki avokado i guacamole - sve jela koja poznaje iz svoje mladosti. Ali sumrak je takodje vrijeme za namaz. Kao i svako vece sa svojim suprugom i dvoje djece stavi ruke na prsa i okrene se prema istoku. Aksam je, cetvrti muslimanski namaz. Amina pocinje da izgovara molitvu na arapskom i miris Meksika se mjesa sa glasovima koji podsjecaju na bliski istok.
Martinez je jedna od hiljade Latinosa SAD-a, koji su primili islam. To je mjesavina dvije, naizgled, razlicite zajednice. Ali u sve vecem broju, Hispanosi, americki najbrze rastuca manjina, nalaze novu vjeru u islamu. Podstaknuti sa o­nim, sto neki nazivaju "bliza religijska veza" i vjera koja daje cvrscu prisniju vezu sa Bogom. o­ni mjenjaju misu za dzamiju.
" Islam mi je dao smisao za zajednicom vjernika i tu se dobro osjecam, o­no sto mi je nedostajalo u mome zivotu", navodi 26-godisnja Martinez, koja je 1993 presla iz katolicanstva na islam.
"Pomoglo mi je da nadjem smisao potpunosti". Neprekidno povecevanje broja Latino-muslimana pokazuje kako je islam se ukorjenio u Sad-u - pa cak se siri medju zajednicama koje se uobicajeno ne vezu za islam - kazu ucenjaci.
U SAD-u se nalazi vise od 4 miliona muslimana, skoro 6-puta vise nego 1970. Ali opet, to je mali broj u poredjenju sa 1 milijardom muslimana u citavom svijetu. Iako je tesko doci do tacnih podataka, "the american muslim council" govori da ima oko 25.000 hispano-muslimana u Americi. Najbrojnije zajednice su u New York-u, Juznoj Kaliforniji, i Chicagu, mjesta koja inace imaju mnogo Latinosa ali i muslimana. Spanske dzamije nastale su u iskljucivo ovakvim podrucjima. Mnogi novi muslimani kazu da su izabrali islam jer im o­n daje neposredniiji kontakt sa Bogom, bez svetaca i stroge crkvene hijerarhije. Neki stavljaju akcenat na blisku vezanost, manja zajednica koja pomaze zamjeniti velike familije koje su izgubili u SAD-u, kao i medjusobno potpomaganje, koje pomaze da se prebrode problemi emigracije.
Latino-muslimani su dio veceg trenda - a to je napustanje katolicke crkve od strane Latinosa.
U oblasti Washington-a latino-muslimana ima vise nego u Mexiku i u centralnoj Americi, navode u "Latin American Muslim Unity". U drugim istocnim gradovima, ukljucujuci i Miami, nalazi se znacajniji broj konvertita iz Puerto Rica i Kube.
"To je zajednica ciji broj se povecava tokom godina - kroz cijelu zemlju", navodi Ali R. Abuzaakouk, izvrsni direktor "American Muslim Council-a"
"Ova zajednica nije tako organizovana kao druge skupine muslimana, zbog toga je tesko odrediti njihov broj". Znaci povecavajuce islamske prisutnosti moze se vidjeti u SAD-u svakim danom.
Nekoliko koledza su napravili studentske centre za muslimane, kao sto su gradili Hillel centre za zidovske studente, ili Newman centre za katolike, prije nekoliko generacija.
Bijela kuca danas cestita muslimanima za ramazanski bajram.
"Mislim da ce te na univerzitetima i na drugim javnim mjestima naici na vecu prihvatljivost muslimana, kao i njihovih pogleda i njihove prisutnosti", kaze John L. Esposito, profesor na Georgetown univerzitetu i direktor centra za muslimansko-krscansko razumjevanje. "Koju generaciju prije, mogao se je cuti izraz "Islam i zapad"; danas se moze govoriti o "Islamu na zapadu". I doista, klima prihvatljivosti potpomaze prelazak na islam; to olaksava i Latinosima da saznavaju o islamu. Martinez na primjer je presla na islam kada je bila student na univerzitetu u Austin-u, Texas. Najstarije djete u strogo katolickoj familiji, Islam joj je bio skroz stran, dok nije pocela da kontaktira islamske studente na univerzitetu. Kao i mnogi latinosi koji su presli na islam, kaze da je osjecala odstojanje od katolicke crkve u oba smisla; kako kao vjersku zajednicu tako i kao duhovni put.
"U djetinjstvu sam bila katolicka vjernica... sa omladinskim druzenjima i svemu." Kaze Martinez. "Ali kako sam odrastala, bila sam mnogo cime zbunjena. Islam je, prema meni, mnogo direktnija vjera, gdje imam jak osjecaj pripadnosti". Njezino vjerovanje je ubrzo stavljeno na probu. Njezina nana je toliko bila razocarana cinjenicom da je unuka presla na islam, da joj je rekla da napusti kuci i odbila ju je novcano pomagati. o­na je vidjela izdaju katolicanstva kao odbacivanje svoje familije i tradicije, kaze Martinez. Takve sudbine su zajednicke za mnoge Latino muslimane koji su odbacili katolicanstvo za islam.

Drugi su imali njezniji prijelaz. Becky Diaz Abu Ghannam, 39-godisnja amerikanka cileanskog porijekla koja je presla na islam 1984 godine, kaze da katolicanstvo joj nije dalo osjecaj bilske zajednice za kojim je trazila. Kada je dosla u SAD i saznala vise o islamu, vidjela je toplinu i izravnost koji su joj se svidjeli - posebno pet dnevnih namaza,
Kao i mnoge druge latino zene u razgovoru, bila je zabrinuta ulogom zene u islamu, i pitala se je da li ce biti primorana da uzme sluzecu ulogu svome muzu - koji je takodjer musliman. Njezini strahovi su nestali kada je vise naucila iz Kurana, kao i cinjenica da neke islamske zemlje su manje strozije sto se tice ovih zahtjeva. I, dodaje o­na, njezina majka, koja je citav zivot bila katolik, presla je na islam prije nekoliko mjeseci vidjevsi kcerkin duhovni put. "Sestrinski osjecaj kojeg osjecam sa o­nima koje nose hidzab je nesto sto prije nisam iskusila.", kaze Abu Ghannam, ciljajuci na praktikovanje muslimaske zene da u javnosti pokriva kosu. Takodjer dodaje, da kao Martinez, odgaja djecu da znaju arapski, spanski i engleski.
"Mislim da mnogi ( Latinosi ) u Islamu nalaze zajednicu, koja pruza ojecaj bezbjednosti," kaze Nicole Ballivian, filmski redatelj, koja upravo zavrsava film " Luces Sobre Islam - Islam u zizi" o Latino-muslimanima. o­na je putovala kroz juznu Ameriku i Karibik i posjetila mnoge muslimaske zajednice. o­na kaze da su joj mnogi koji su presli na islam rekli da je katolicka crkva "velika i anonimna".
Ove brige su trend koje se prate u katolickim zupanijama godinama; odlazak latinosa iz crkve.
Katolicki godisnjak potvrdjuje da svake godine 100.000 Latinosa napuste crkvu, iako neki strucnjaci kaze da je cifra oko 600.000. Mnogi od njih zavrse u krscanskim sektama, Budizmu ili - Islamu. Konvertiti su i muskarci i zene u jednakom srazmjeru. "Broj Latinosa koji predju u druge vjere je sigurno veliki" kaze Alejandro Aguilera Titus, pomocnik direktora u "Secretariat for Hispanic Affairs with the National Council of Catholic Bishops u Washington-u".
"Primjecujemo da su mnoge vjere povecale svoje napore u pridobijanju novih ljudi, sto je ponukalo i Latinose da se udalje od katolicke crkve." Mnogi Latinosi koji su presli na islam kazu da ih u islamu privlaci duhovna i pragmaticna strana. Iako je muslimaska latino zajednica razasuta diljem SAD-a, o­ni su oformili svoju organizaciju i stampaju svoju literaturu.
Spanski prevodiKurana je veoma trazen u nekoliko dzamija u sjevernoj Virdziniji. Udruzenje latino-muslimana Amerike, koji svoje sjediste imaju u Takoma Park-u, izdaje dvojezicni, dvomjesecni magazin "La voz del Islam - Glas Islama", cjii clanovi hodaju po ulicama i cine da'wu medju Latinosima.
"Ovdje se organizovati je veoma tesko, jer postoji mogucnost zamjene sa drugim etnickim skupinama", kaze R. Abdur Rahman Campos, koji je na islam presao 1982 nakon sto je dosao u SAD iz Meksika. Campos, 48, kaze da je frustriran napustio katolicku crkvu, zbog prevelikog potenciranja svetaca, koji su ga odvajali od Bozjih rjeci.
"Ali vazno je da se nastavi siriti ucenje Latinosima i drugima", na kraju je dodao. "Svima".

http://washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A27758-2001Jan6.html

NAPOMENA: za IslamBosnu preveo Abu Sumejja