Muslimanska Braća - najznačajniji muslimanski pokret u 20. st. (Sabahuddin Sijamhodžić)

"Allah je naš cilj, Poslanik je naš vođa,
Kur'an je naš ustav, džihad je naš put,
smrt na Božijem putu je naša želja."
(deviza Muslimanske braće)

Pisati o pokretu Muslimanska braća nije ni malo lahko, a imajući u vidu da se za njih kaže da su jedan od najznačajnijih, ako ne i najznačajniji, pokret u muslimanskom/islamskom svijetu u 20.stoljeću. Pa ako se još uzme u obzir da se na bosanskom jeziku o Muslimanskoj braći nije skoro ništa pisalo, izazov postaje veći i neizvjesniji, pod pretpostavkom da se za namjeru ima vjerodostojno i dobronamjerno predstavljanje ovoga pokreta .
Pokret Muslimanske braće je do danas ostao nepoznanicom za najšire krugove bosansko-hercegovačkog čitalačkog korpusa. Tek nekoliko knjiga , prevedenih sa arapskog jezika koje direktno ili indirektno imaju za predmet tretiranje islamskih pokreta, njihovih ciljeva i metoda djelovanja, je našlo svoje mjesto na spiskovima izdanja bosansko-hercegovačkih izdavačkih kuća.

METODOLOGIJA IZRADE RADA

U pripremi ovoga seminarskog rada koristili smo se sa nekoliko izvora podataka i informacija o Muslimanskoj braći.

1. knjige pisane perom markantnih ličnosti koje su i same bile ili jesu članovi Muslimanske braće
2. knjige pisane perom muslimanskih istraživača i savremenih mislilaca koji se bave pitanjem islamskih pokreta
3. knjige pisane perom zapadnjaka
4. štampa na arapskom i engleskom jeziku
5. Internet

U istraživanju smo upriličili i jedan desetodnevni boravak u Jordan gdje smo se sreli sa nekoliko članova tamošnje Muslimanske braće.
Smatrali smo veoma značajnim obratiti pažnju na štampu informativnog karaktera, kako u arapskom, tako i u zapadnom svijetu. Jer se kroz štampu uz kvalitetno i ispravno razumijevanje o­noga što o­na donosi daju razumjeti povoljne ili nepovoljne okolnosti koje se tiču predmeta istraživanja.
U potpunosti nam je jasno da ovaj rad ni izbliza neće kazati sve o­no što se treba kazati o pokretu Muslimanske braće. Ali se nadamo da ćemo uspjeti dati bar mali doprinos u rasvjetljavanju jednog islamskog, dinamičnog, tradicionalnog - a istovremeno i savremnog, pokreta koji je polučio značajne rezultate na svjetskoj historijskoj pozornici.

UMMET UOČI FORMIRANJA POKRETA MUSLIMANSKA BRAĆA
-0 sa posebnim naglaskom na Egipat -

Dva značajna događaja u muslimanskoj povijesti su znakovito obilježila sve očitije slabljenje muslimanskog liderstva u svijetu. Prvi događaj predstavlja konačno protjerivanja muslimana sa Pirinejskog poluotoka 1492.godine. Drugi se zbio također na prostorima Evrope, a to je drugi neuspio pokušaj turskog osvajanja Beča - 1683.godine. Nakon ova dva događaja muslimani sve češće bilježe poraze na vojnom polju što je imalo za posljedicu i slabljenje na kulturno-civilizacijskom planu.
Francuskom okupacijom Egipta 1798.-1801.godine i svođenjem nekada velikog Osmanskog carstva na područje Male Azije, gdje se 1923.godine nakon sukoba sa Grčkom formira sekularistička Turska, Evropljani su muslimanima definitivno ostavljali sve manje mjesta pod nebeskim svodom.
Pod vrlo čudnim okolnostima 1805.godine, Muhammed Ali, turski oficir biva postavljen za vladara Egipta kojem je dodjeljen naziv paše. Period koji je slijedio je bio prepun previranja u svim oblastima života. To je rezultiralo ulaskom britanskih snaga u Egipat 13. septembra 1882.godine, koje će tamo ostati pune 72 godine.
Ovakva situacija je bila razlogom da se u Egiptu i širom muslimanskog svijeta počnu javljati reformistički pokreti koji su nastojali iz društveno-političkih okolnosti u kojim su se javili ukazati i pokazati put i metod oslobađanja, prije svega, sputanog muslimanskog mišljenja, a zatim i fizičkim oslobađanjem muslimanskih prostora od utjecaja evropskih kolonijalizatora.
Prethodnicom i najavom preporoda i reforme na prostorima Egipta se svakako smatraju Džemaluddin al-Afgani, njegov učenik Muhammed Abduhu i Rešid Rida, Abduhuov učenik . Ovom prilikom ne možemo a ne spomenuti ljude koji su djelovali na sličnim osnovama u drugim djelovima muslimanskog svijeta. Pa tako sa prostora Pakistana i Indije nezaobilazna su imena Šaha Wali Allah Dihlawija, Sejjida Ahmeda Hana, Muhammeda Ikbala, Mevdudija,…kao kreatora i zastupnika reformističkih i modernističkih ideja. Za prostore Turske se obično veže ime Saida Nursija.
Pod velikim utjecajem mišljenja Ibn Tejmijje i Muhammeda ibn Abdulvehhaba tridesetih godina dvadesetog stoljeća u Egiptu se javlja najozbiljniji pokret toga stoljeća - pokret Muslimanske braće (Ihvanu el-muslimun) . Muslimanska braća su pokret koji se izdvaja od ostalih po svojoj strukturi, organizaciji, dosljednosti uspostavljenim principima i u dosljednosti slijeđenja Kur'ana i Sunneta. U periodu od 1927.-1947.godine u Egiptu i okolnim arapskim zemljama formirano je 135 islamskih grupa, pokreta, organizacija. Muslimanska braća su ubrzo postala najznačajniji pokret okupljajući mase.

HASAN EL-BENNA - OSNIVAČ MUSLIMANSKE BRAĆE

Djetinjstvo.Hasan el-Benna je rođen 17.11.1906. godine u gradiću Mahmudijja (Egipat). Njegov otac Ahmed Abdurrahman je bio istaknuti alim i veliki poznavalac islamskih nauka, a posebice iz područja hadisa. Njegovo najpoznatije djelo je: El-fethu er-rebbani li tertibi musnedi el-imami Ahmed . o­n mu je pomogao da načini prve korake na putu Islama, podučavajući ga Kur'anu i upućujući ga u osnove Islama. Abdurrahman el-Benna je bio sljedbenik hanbelijske škole te je i sina odgajao u tom duhu.
Hasan el-Benna je u ranoj mladosti postao hafizom. U samom djetinjstvu je naučio polovinu Kur'ana napamet, da bi ga s uspjehom okončao u četrnaestoj godini života. Isticao se svojom pronicljivošću, revnošću i pobožnošću.
Obrazovanje.U rodnom selu je pohađao nižu osnovnu vjersku školu - Medresetu er-rešad ed-dinijjah -, a zatim i višu osnovnu školu - El-medresetu el-i'dadijjeh-. U ovim školama Hasan el-Benna je memorizirao hadise, stjecao znanja iz islamske tradicije, arapskog jezika i gramatike, a posebice arapske poezije. Njegov radni dan bi počinjao sabah-namazom i učenjem Kur'ana dok nije bilo vrijeme za polazak u školu gdje je ostajao do predvečerja. katkada bi poslije škole svaraćao u sahadžijsku radnju svoga oca i tamo učio sahadžijski zanat. Navečer bi radio domaći zadatak i spremao se sutrašnje obaveze. Čitao je vrlo mnogo
O kakvoj osobi se radilo pokazaće nam jedan primjer iz njegove rane mladosti. Naime, Hasan el-Benna je bio upoznat sa pokretom i reformatorskim idejama Afganija, te se i sam vrlo rano osjetio pozvanim da nešto učini u svojemu okruženju. Jednog ramazanskog dana, nakon iftara, uputio se ka kući šejha Jusufa ed-Dedžvaa, starog alima i osnivača udruženja Nehdatu el-islam, i kod njega zatekao grupu uglednika i alima. Hasan el-Benna je pred njima izložio svoju bol i tugu zbog stanja muslimana. Umjesto ohrabrenja šejh je kazao kako su neprijatelji (britanski okupatori, prim. S.S.) vojno jači od muslimana i kako nema fajde da se čovjek bori, već da radi na tome da sebe sačuva. Hasan el-Benna se rasrdio na ove riječi i kazao:
"Baš se nikako, gospodine, ne slažem s vama u ovome što ste rekli. Vjerujem da je stvar samo u slabosti, lijenosti i u bježanju od napora. Čega se bojite? Vlade ili el-Azhara? Dovoljan vam je vaš život te sjedite kod kuće i tako radite za Islam. Narod je srčano uz vas kada bi vi bili uz njega, jer je to narod muslimanski. Ja sam upoznao taj narod u kahvanama, u džamijama, na ulicama. (…)
Profesore, ako ne želite da radite za Allaha pa radite za ovaj svijet i za hljeb koji jedete.(…) Branite svoj opstanak, ako nećete da branite opstanak Islama. Radite za ovaj svijet, ako ne želite raditi za ahiret. A ako to ne učinite o­nda će vam propasti i dunjaluk i ahiret."
Obrazovanje u Kairu.U svojoj četrnaestoj godini upisao je nižu učiteljsku školu - Medresetu el-mua'llimin el-evvelijjeh - u gradiću Demenhur, nedaleko od Mahmudijje. Tamo je Hasan el-Benna već počeo raditi na planu da'veta tako što se uključio u dva udruženja: Udruženje za moralnu edukaciju (Džem'ijjetu el-ahlaki el-edebijjeh), osnovano na prijedlog jednog od profesora. Hasan el-Benna je bio izabran za predsjednika. Članovi ovog udruženja će se uskoro reorganizirati i formirati novo udruženje pod imenom Udruženje za sprječavanje činjenja harama (Džem'ijjetu men'i el-muharremati).
Boraveći u Demenhuru Hasan el-Benna se upoznao sa jednim od sufijskih tarikata - hasefijama, što je ostavilo duboke tragove u njegovom daljem životu.
Sa nepunih 17 godina upisuje višu učiteljsku školu - Daru el-'ulum - u Kairu. Tu se njegovi vidici šire i tu se po prvi put susreće sa očiglednim znakovima vesternizacije njegove sabraće. Kako se tada osjećao najbolje nam kazuju njegove riječi:
"Sjećam se da sam bio veoma uzrujan i uznemiren zbog prijetnje Islamu od strane Zapada. Proveo sam oko pola mjeseca ramazana te godine u stanju velike uznemirenosti i nesanici. Odlučio sam se na pozitvan odgovor na ovakvo stanje pitajući se: Zašto odgovornost za ovakvo stanje muslimana ne staviti na pleća muslimanskih vođa i zašto ih snažno ne potaknuti da sarađuju u otporu na ovu invaziju."
Hasan el-Benna je svoj boravak u Kairu iskoristio sarađujući sa raznim grupama koje su imale ciljeve slične njegovim razmišljanjima. Uključio se sa grupom alima u izdavanju periodičnog magazina El-Feth i tu iznosio svoje stavove. Koristeći priliku boravka u Kairu, Hasan el-Benna je neprestano mnogo čitao i upoznavao se sa sveukupnim stanjem muslimana, kako u Egiptu tako i u svijetu.
U završnoj godini studija, 1927., profesor Ahmed Jusuf Nedžati je ponudio studentima da pišu esej o temi "Moji planovi nakon završetka školovanja - kako i kojim sredstvima ih ostvariti". Mladi Hasan je ovako između ostalog napisao: " Najbolje djelo je o­no koje čini sretnim o­noga ko ga čini, i čini sretnim članove njegove porodice, njegovog naroda, i njegove nacije."Zatim je opisujući razloge zašto je upisao učiteljsku školu napisao:" Slijedim put učitelja jer sam ih vidio da su kao blještavo svijetlo kojim se drugi koriste, dok sami, svijetleći drugima, sagaraju poput voska" .
U junu iste godine Hasan el-Benna je diplomirao na Daru el-ulumu. Vladinim postavljenjem, septembra 1927.godine počeo je predavati u školi u gradu Ismailijja, u centralnoj zoni Sueskog kanala.

OSNIVANJE POKRETA MUSLIMANSKA BRAĆA (IHVANU EL-MUSLIMUN)

U Ismailijji. Istoga dana kada je Hasan el-Benna došao u Ismailijju počeo je planirati kako da u ovo mjeseto prenese svoje znanje i iskustvo. Saznao je da se gradić podijelio na dvije grupe - jedna se okupljala oko šejh Musaa, a druga oko šejh Abdussemi'a. Razišli su se oko sporednih stvari kao što su: donošenje salavata i selama na Muhammeda s.a.v.s. nakon ezana, učenje sure el-Kehf petkom u džamiji, da li nagrada od učenja Kur'ana umrlim do njih stiže ili ne, te da li sufijske halke približavaju ili udaljavaju vjernike od Allaha Uzvišenog.
Hasan el-Benna je pokušao odvojiti jednu grupu ljudi na treću stranu kako bi im govorio o njihovoj vjeri, ali nije uspio. Pa i kako bi uspio kada je o­n imao tek 21 godinu, a dva starija šejha drže dersove u dva ugla džamije!
Otišao je u kahvanu. Tamo je zatekao pripovjedače kako pripovijedaju o hrabrosti starih arapskih ratnika. Uskoro je našao zajednički jezik s njima i postao jedan od glavnih pripovijedača. Uskoro su njegove teme postale teme iz Poslanikove s.a.v.s. sire, akide, islamskog ahlaka.
Izbjegavao je teme o kojima su se muslimani razilazili već ih je okupljao oko temeljnih postavki Islama. Bilo je i slučajeva da su ga okupljeni izazivali upravo s pitanjima koja su bila razlogom razilaženja muslimana. o­n ih je vješto izbjegavao dodajući: "Ovo su pitanja o kojima se muslimani ne slažu stotinama godina. A Allah od nas traži ljubav i jedinstvo, a ne razilaženje i razbijanje. Te zavjetujmo se Allahu da ćemo ostaviti ova pitanja ovoga trena i da ćemo se truditi da saznamo temelje naše vjere i njene principe, da ćemo se moralno i u skladu sa vjerom ponašati. (…)"
On sam je imao vrlo lijepo vladanje i odnos prema ljudima. Spominje se da nije zaboravljao imena ljudi koje bi jednom upoznao, što je tim ljudima predstavljalo zadovoljstvo da ih se spomene imenom i nakon izvijesnog vremena. Bio je vrlo taktičan. Poznavao je način kako se obraćati učenima, kako običnim ljudima, kako omladini. Čak je imao i lijepu riječ za lopove i kradljivce. Poznavao je mnoga egipatska narječja što je ostavljalo sugovornike u čuđenju.
Dok je studirao bio je izuzetan student. Prvi je diplomirao i u nižoj učiteljskoj školi u Damanhuru, a i na Daru el-ulumu. Polažući nacionalni učiteljski ispit osvojio je peto mjesto u cijelom Egiptu. Tvrdio je da zna napamet 18,000 stihova arapske poezije. Mnogi su skloni kazati da je imao tri naglašene ososbine vođe: a) imao je izvanredan stepen šarma i privlalčnosti, b) bio je najelokventniji govornik, sa visokim stepenom oratorske vještine i c) vrlo dobro se izražavao u arapskom jeziku. Hasan el-Benna je za boravka u Kairu izučavao i logiku i psihologiju. Dobro je poznavao i sufizam.
Osnivanje. Marta 1928.godine (zu el-ka'de 1347.h.godine) osnovana je prva grupa koja će sebe nazvati Muslimanskom braćom (Ihvanu el-muslimun). Njihov prvi vođa, Hasan el-Benna to ovako pripovijeda:
" Sjećam se da me je mjeseca zu el-ka'deta 1347. hidžretske godine (mart, 1928.) grupa sastavljena od šestorice braće : Hafiz Abdulhamid, Ahmed el-Husari , Fuad Ibrahim, Abdurrahman Hasebullah, Ismail 'Izz i Zeki el-Mugrebi posjetila kod kuće. Bili su od o­nih na koja su ostavila utisak moja predavanja i moje lekcije. Govorili su mi sa emocijama, povjerenjem, entuzijazmom,vjerom i odlučnošću. Rekli su: 'Slušamo, razumijemo i dirnuti smo tvojim predavanjima, ali nam nije poznat praktični put koji će nas voditi ka slavi Islama i blagostanju muslimana. Ovakav život nam je dosadio - život u lancima i život u poniženju. Kao što vidiš Arapi i muslimani u ovoj zemlji nemaju nikakvu poziciju niti respekt. Njihov rang je niži čak i od sluga koji su uposleni kod stranaca. Mi nemamo ništa ponuditi osim naše krvi, naših života, naše vjere, naše časti i po nekoliko penija ušteđenih od usta naše djece. Ne znamo način kako raditi, niti znamo način kako služiti svojoj zemlji, svojoj vjeri i svom narodu, o­nako kako ti znaš. Sada ti želimo ponuditi sve što imamo kako bi prestali biti odgovorni pred Bogom i kako bi tebe držali za odgovornog pred Njim za nas i naše obaveze.' Grupa koja je dala iskrenu prisegu pred Bogom da će živjeti i umrijeti za Njegovu vjeru, da neće imati drugih interesa doli da služi Njemu, zaslužuje pobjedu, iako bi mogla biti malobrojna i siromašna.
Bio sam duboko dirnut sa njihovom iskrenošću i nisam mogao izbjeći odgovornost koju su prenijeli na mene, a koju sam i sam zagovarao, za koju sam radio, i nastojao odobrovoljiti ljude za nju. Kazao sam:'Neka vas Allah nagradi i neka je njegov blagoslov nad ovom iskrenom namjerom i neka nas o­n vodi putem kojim će o­n biti zadovoljan i koji će koristiti ljudima. Naša obaveza jeste da radimo, a naš uspjeh ovisi o Allahu. Zakunimo se Bogu da ćemo biti vojnici za stvar Islama, da ćemo dati život za domovinu i čast za svoj narod." I tako smo donijeli prisegu da ćemo živjeti kao braća i da ćemo raditi i stremiti za interes Islama. Jedan od njih je upitao:' Koje ime ćemo sebi dati? Hoćemo li biti formalno udruženje, klub, ili organizacija?' Odgovorio sam:'Ništa od toga. Hajde da ne budemo formalni. Mi smo braća u službi Islama te smo stoga 'Muslimanska braća'(Ihvanu el-muslimun).
Ideja je došla odjednom. Tako je prva grupa Muslimanske braće formirana od šestorice ljudi okupljenih oko jedne ideje, na ovaj način i pod ovim imenom."
Značajno je naglasiti da neki orjentalisti nastoje dovesti u vezu osnivanje Muslimanske braće sa potpisivanjem Lateranskog sporazuma između Musolinija i pape u Italiji, koji se desio u prvoj polovini maja 1929.godine. Naime ovaj spis je sadržavao ugovor o snažnijem pomaganju religijskog obrazovanja u Italiji od strane italijanske vlade. Otprilike u isto vrijeme egipatska vlada je donijela suprotnu odluku - da se smanji količina finansijske pomoći za obrazovanje. Ovo je, kako to prvenstveno zagovara Jansen, imalo značajnog utjecaja na formiranje Muslimanske braće, koji su se usprotivili takvoj odluci Vlade te uputili pismo u znak protesta svim odgovornim institucijama u Egiptu - kralju, ministrima, članovima parlamenta, ulemi sa el-Azhara, i mnogim drugim.
Smatramo da ovakva teza nema mjesta jer je vrlo dobro poznata aktivnost Hasan el-Bennaa i prije formalnog osnivanja Muslimanske braće. Da se kojim slučajem formiranje Muslimanske braće desilo 1929.godine ostaje pitanje: Šta se sa Hasan el-Bennaom dešavalo više od godinu i po dana dok je boravio u Ismailijji. Dr 'Ali Abdulhalim Mahmud u svome djelu Menhedžu et-terbijjeh inde el-Ihvani el-muslimin, ovome pitanju posvećuje pažnju i kaže da je formiranje Muslimanske braće ipak bilo marta 1928.godine, a da je datum u hidžretskom kalendaru (zu el-hidždže 1347.h.godine) koji Hasan el-Benna sam spominje ustvari pogrešan. Naime radi se o 1346.hidžretskoj godini, a ne 1347. kako tamo stoji.
S obzirom da su orjentalisti optužili Muhammeda s.a.v.s. da je "sastavio" Kur'an od Starog i Novog Zavjeta, ovakav pokušaj podvale nimalo nas ne čudi.

JAČANJE I ŠIRENJE POKRETA

Hasan el-Benna kao faktor jačanja pokreta.Vjerovatno najmarkantniji razlog brzog širenja i jačanja Pokreta jeste osoba njenog generalnog vođe (Muršid el-'amm) - Hasana el-Bennaa. Skoro da nema niti jedne knjige koja govori o Braći a da se tamo posebno poglavlje ne odnosi na lik Hasana el-Bennaa.
Hasan el-Benna je imao vrlo visoke predispozicije za organizaciju i liderstvo. Evo šta piše Asaf Hussain u magazinu Crescent od 16-30. aprila 1985.godine, opisujući lik el-Bennaa: " (…) Prvo, Hasan el-Benna je bio dinamična osoba prožeta Islamom, što je karizmatično, uz njegovu izvanrednu oratorsku sposobnost, privlačilo ljude Ihvanima. Drugo, Hasan el-Benna je imao ogromne organizacijske sposobnosti što je Ihvane učinilo efektivnim mehanizmom, ne samo kroz disciplinu i kroz službu Islamu, već i u osnivanju i unapređivanju zadužbina koje su služile masama. Treće, Hasan el-Benna je bio u mogućnosti da uz primamljivi i zdarv oblik vođstva održi pokret. Još važniji faktor za to jeste da je poruka Islama koju je Hasan el-Benna objašnjavao bila u uskoj vezi sa životom, samopoštovanjem i problemima masa. To im je snažilo nadu u rješavanje problema i sve većeg siromaštva kroz uspostavljanje islamskog društva i islamske države."
Formiranje ogranaka. Već smo kazali da je Hasan el-Benna u Ismailijji imao vrlo visok ugled što je svakako pomoglo u jačanju ideje novoga pokreta. o­n je, zajedno sa još šestoricom osnivača pokreta, radio na upoznavanju i osposobljavanju novih članova na aktivnostima da'veta. o­ni su postajali misionari i organizatori ogranaka po okolnim mjestima.
Bili su instruirani da se koncentriraju na širenje i upoznavanje principa pokreta u mjesnim džamijama i mektebima. o­ni su najčešće nakon džuma-namaza pozivali vjernike da ostanu i tada bi im govorili o Muslimanskoj braći i njihovoj ideologiji. Vrlo otvoreno su govorili o socijalnim i političkim problemima egipatskog društva.
Nastojali su uspostaviti dobre odnose sa učenim ljudima u selima i mjestima u kojima su širili vijest o formiranju Muslimanske braće. Bez i malo straha da'ije Braće su govorili o eksploatatorskoj politici britanaca, poticali i hrabrili radnike da se ne pokoravaju svojim gazdama koji su se prema njima vrlo ružno odnosili. Mjesto gdje su se prvi misionari (da'ije) obrazovali i podučavali bilo je sjedište Muslimanske braće (mekarr). To sjedište je bila iznajmljena soba u maloj kućici koju je imam el-Benna nazvao Škola obuke (Medresetu et-tehzib). U ovoj školi se počeo odvijati prvi obrazovni proces u povijesti Pokreta.
Vjerovatno jedan od najbitnijih razloga uspjeha i munjevitog širenja i jačanja pokreta jeste i činjenica da su Muslimanska braća izgrašivala istinske bratske odnose među svojim članovima ili simpatizerima. o­ni nisu pravila razliku između mladog ili starog, obrazovanog i neobrazovanog, studenta ili radnika. Svakome su poklanjali dužnu pažnju. Naravno, omladina je nosila teret i glavninu aktivnosti, zbog njihovog elana i želje za slobodom. o­ni su budili uspavani ponos svojih roditelja, sugrađana i uleme. Pozivali su sve da svako na svoj način da doprinos u oslobađanju Egipta od okupatora.
Negativni faktori u širenju Pokreta. Hasan el-Benna je nastojao otkriti faktore koji bi mogli biti preprekom za djelovanje Muslimanske braće u pozivu na put Islama. Našao je da su to četiri najbitnija:
1. ulema
2. šejhovi derviških redova
3. uglednici i velikaši u narodu i
4. klubovi i zabavišta u kojima se narod skuplja.
On je nastojao ove negativne faktore ukloniti ili ih bar oslabiti. Kada je u pitanju ulema o­nda je uobičavao lijepo se odnositi prema njima. Često im poklanjati knjige ili slično. Ovim je htio postići njihovu naklonost ili eliminirati mogući napad i osporavanja jer o­n nije bio od azharske uleme. Sa šejhovima derviških redova se također lijepo odnosio. Govorio je s njima 'njihovim jezikom' jer je i sam vrlo dobro poznavao sufizam, kako smo to već naglasili. Sa uglednicima je također pokušavao održati lijep odnos. Obraćao im se s poštovanjem i uvažavanjem. Nije bilo rijetko da su ga i o­ni podržavali i podupirali. Što se tiče klubova, zabavišta i ostalih mjesta koja su uglavnom bila privlačna za omladinu Hasan el-Benna je i tamo držao predavanja i pozivao ljude Allahu. Nije bila rijetkost da sa velikim brojem prisutni obavi i namaz.
Uskoro je broj polaznika premašio cifru od 75 osoba. Broj se svakodnevno povećavao. Potreba za novim i većim prostorijama je bila sve veća. Riješila se tako što su članovi Braće dobrovoljnim prilozima kupili zemljište i sagradili zgradu koja je ponijela ime Muslimanska braća. Bila je sastavljena od mesdžida i dvije škole (jedna za mladiće, a druga za djevojke).
U februaru 1929.godine Muslimanska braća su objavila da imaju ogranke u Kairu, Nag Hammadiju, Asjutu i u Benhi.
Kairo - sjedište Pokreta. Sjedište Muslimanske braće je ostalo u Isma'ilijji sve do 1932. godine. Tada je Hasan el-Benna bio premješten u Kairo, što je bio pokušaj da se osujeti sve masovniji i utjecajniji pokret Braće u egiptskom društvu. Bio je postavljen za učitelja u školu Abbas I. Međutim, ovakav potez je pomogao da se u Kairu, već formirani ogranak Braće, ojača i proširi i da postane sjedištem cijelog Pokreta. Aktivnosti u Ismailijji nisu ništa izgubile na važnosti, kao i u okolnim mjestima. Svaki odbor ili ogranak, bio o­n seoski, mjesni ili područni je imao precizno definisani zadatak i područje djelovanja.
Narednih petnaest godina je bilo u znaku širenja i jačanja pokreta na području cijelog Egipta, kao i na osnivanju ogranaka u okolnim muslimanskim zemljama kao što je Sirija, Jordan, Palestina, Sudan,… O ovome nešto kasnije.

ATENTAT NA HASANA EL-BENNAA - ko, kako, zašto?

Utjecaj i ugled Hasan el-Bennaa i Muslimanske braće je iz dana u dan rastao. Mnogobrojne zabrane i sprječavanja štampanja literature Braće su postala njihova svakodnevnica. Područje za djelovanje se sužavalo. Postajalo je sve opasnije biti članom, a posebice aktivistom Braće. Stanje se pogoršalo nakon povratka jedinica Muslimanske braće iz rata u Palestini. Tom prilikom je kralj Faruk poslao pokvareno oružje mudžahidima iz Egipta. Bojeći se reakcije odlučio se obračunati s njima. Decembra 1948.godine zabranjeno je javno djelovanje Braće. Osoba koja je trebala provoditi odluke bio je zloglasni Nukraši-paša koji će, kako se to vjeruje, biti ubijen od strane Muslimanske braće.
Kao odmazda za ubistvo Nukraši-paše isplanirano je i ubistvo Hasana el-Bennaa od strane egipatske vlade.
Poznato je da je naporedo sa Braćom u Egiptu djelovala i organizacija Mladi muslimani (Eš-šubbanu el-muslimun). Čak se kaže da je sam Hasan el-Benna bio jedan od osnivača Šubbana, te je i nakon osnivanja Braće imao s njima dobre odnose.
13. februara 1949.godine, dok je napustao prostorije pokreta Mladi muslimani, Hasan el-Benna je teško ranjen od osoba koje su mu postavile zasjedu. Nakon toga su se odvezli sa crnim policijskim autom sa registarskim tablicama: 9979. To je ukazivalo da iza atentata na Hasan el-Bennaa stoji Mahmud Abdulmedžid koji je poslao petoricu agenata na ovaj sraman čin.
Interesantno je napomenuti da je Hasan el-Benna nakon što je bio ranjen ustao i zapisao broj registarskih tablica auta iz kojeg je na njega pucano, te sam telefonom pozvao pomoć. Nakon što je stigao u bolnicu osoblju je bilo zabranjeno da mu pruže medicinsku pomoć.
Hasan el-Benna je iskrvario i predao dušu svome Gospodaru.
Muslimanska braća su se našla na raskršću i pred dilemom kako osigurati nastavak aktivnosti. Period koji ih je čekao nije bio lahak.

UNUTARNJA ORGANIZACIJA

Vrlo je teško govoriti o unutarnjoj organizaciji Muslimanske braće. Vrlo je poznato njihovo pravilo da je unutarnja organizacija pokreta tajna, dok je djelovanje javno . Ali usprkos ovoj činjenici ipak je vrlo dobro poznato da pokret Muslimanske braće vodi Generalni vođa (El-muršid el-'amm), zajedno sa dva tijela - Generalni izvršni odbor (Mekteb el-iršad el-'amm) i Generalna skupština (Medžlis eš-šura el-'amm). Ova tijela vode pokret Muslimanska braća koji danas djeluje u preko 70 zemalja svijeta. Sva tri tijela su, shodno uspostavljenim pravilima, smejštena u Egiptu.
El-muršid el'amm. Prvi el-muršid el-'amm je bio Hasan el-Benna i to od osnivanja 1928.godine do smrti 12.februara 1949.godine . Danas tu dužnost obnaša Mustafa Mešhur, peti po redu generalni vođa od formiranja Braće. o­n se nalazi na ovome mjestu od januara 1996.godine, kada je zamjenio umrlog Muhammeda Hamida Ebu en-Nasira.
Generalni vođa se bira iz reda članova Izvršnog odbora. o­n mora biti vjeran Pokretu i njegovim idejama u svim prilikama. Najviše se cijeni njegova odanost i lojalnost u okolnostima teškim za Braću.
Muslimanska braća koja egzistiraju u ostalim zemljama imaju na svome čelu također tri tijela. To je prije svega Generalni nadzornik (El-murakib el-'amm), zatim Izvršni odbor (El-mekteb et-tenfizi) i Skupština (El-medžlis eš-šura).

PODRUČJA DJELOVANJA MUSLIMANSKE BRAĆE

Obzirom da intencija ovoga rada nije detaljnije iznošenje aktivnosti Braća, ipak smatramo vrlo značajnim da bar taksativno pobrojimo najbitnija njihova ostvarenja do ubistva njihovog osnivača imama Hasana el-Bennaa.
Edukacija. Hasan el-Benna je posvećivao mnogo pažnje edukaciji i dobrovoljnom radu. Formirano je posebno tijelo u okviru Braće koje je imalo zadatak da osniva osnovne, srednje i tehničke škole. Ove škole su bile značajno obilježene Islamom, ali su ipak bile znatno drugačije od škola koje su imale čisto vjerski karakter. Osnivali su i tehničke škole za radnike koji su živjeli i radili u industrijskim područjima.
Vjerovatno je područje obrazovanja i odgoja područje gdje su Muslimanska braća polučila najviše uspjeha. Mnoge su knjige napisane i još uvijek se pišu u nastojanju otkrivanja i objašnjavanja metoda koje su Muslimanska braća koristila u svom odgojno-obrazovnom procesu. Ovo pitanje svakako zavređuje posebnu analizu i istraživanje.
Pomoć selima. Muslimanska braća su u neka sela dovela struju. U nekima su popravljali i obnavljali zapustane i trošne džamije, mesdžide i mezarja. Tokom Ramazana sakupljali su pomoć za siromašne i siročad. Posebno je bitno naglasiti veliko zalaganje na pomoći Palestincima 1935. godine, i kasnije .
Publikacije. Naprijed smo već kazali da je Hasan el-Benna, dok je pohađao Dar el-'ulum u Kairu, mnogo čitao o propagandnom djelovanju. Štampani su pamfleti, proglasi, novine. Tako je npr. decembra 1932.godine štampan drugi broj novine Risaletu el-muršid, gdje je Hasan el-Benna definirao ciljeve i principe ihvanske da've.
Maja 1933. godine pokrenut je sedmični magazin El-ihvanu el-muslimun. Dvije godine kasnije, 1935., počela je s radom štamparija u vlasništvu Braće. Iste godine je štampan Vodič za hadždž, Vodič za zekat i sadekatu el-fitr.
Nakon smrti Rešida Ridaa, 1939. godine, Muslimanska braća su 18. jula štampali broj 5., za 35.godište časopisa Menar. o­ni su štampali ukupno 15 brojeva ovoga časopisa.
Politika. Muslimanska braća su od samih početaka svoga djelovanja imali značajne političke aktivnosti. Konstantno su se zalagali za oslobađanje Egipta od britanskog okupatora. Veoma je poznato pismo koje je Generalni vođa 1936.godine uputio vladarima muslimanskih zemalja vrlo jasno govoreći o zapadnjačkoj civilizaciji, o odnosima Zapada prema muslimanskim zemljama imuslimanima, o potrebi vojne spremnosti i obučenosti muslimanskih vojski, o važnosti obrazovanja, i o brojnim drugim temama. U drugom dijelu pisma o­n nudi neke praktične korake u cilju rješavanja nagomilanih problema.
1939.godine Muslimanska braća su objavili svoj stav o vladama i političkim partijama.
Septembra iste godine o­ni su objavili svoj stav povodom 2. svjetskog rata. Veoma je interesantno, da su to učinili prije zvaničnih institucija Egipta, na nekoilko dana.
Na 6. Generalnoj skupštini, januara 1941.godine, donesena je odluka o učešću članova Braće na predstojećim parlamentarnim izborima.
U slijedećem periodu Muslimanska braća će imati sve više političkih aktivnosti , ali i problema.
Ekonomija. Vrlo je malo informacija o ekonomskom poslovanju Muslimanske braće. Publikacije nisu o ovome mnogo pisale. Razlog se može tražiti u pokušaju spriječavanju spekulacija svake vrste, koje se najčešće javljaju kada je u pitanju novac. Međutim, ukoliko se pogledaju uspjesi postignuti na ovome polju, bez i malo sumnje se može konstatirati da je finanskijsko poslovanje bilo pozitivno i uspješno.
Spominje se da su Braća posjedovala sedam 'veoma uspješnih' kompanija. Najinteresantnija stvar u svemu tome jeste da je Hasan el-Benna bio osoba koja je u osnovi iza svega stojala. Čak ni C.P. Harris ne može a da ne potvrdi i da se divi ličnosti imama el-Bennaa: "Kada je el-Benna počeo neformalno raditi za Muslimansku braću o­n je bio učitelj. Vrlo posebna vrsta vjerskog učitelja. Izgradio se je u lidera koji može da vodi svoje sljedbenike u spasenje, i, na način tradicionalnih sufijskih šejhova, primao je neupitnu lojalnost, predanost i pokornost svojih saradnika. Ovakvu posebnu poziciju o­n nikada nije izgubio."

ŠIRENJE POKRETA VAN GRANICA EGIPTA

Pokret je svakodnevno postajao sve jači i broj ogranaka se povećavao. 1934.godine u Egiptu je bilo oko 50 ogranaka, da bi se taj broj popeo na oko 500 dvije godine kasnije. Hasan el-Benna je 1946.godine izjavio da broj članova Muslimanske braće premašuje cifru od pola miliona. Dvije godine kasnije broj se popeo na milion, a broj ogranaka je iznosio oko 2000.
Muslimanska braća su 1937.godine prvi put izašli van granica Egipta osnivajući prve ogranke u susjednim zemljama. Formirani su ogranci u Siriji (ogranci u Damasku, Alepu, Deir el-Zoru i Latakiji) i Libanonu (u Bejrutu i Tripoliju). 1946.godine Braća su se proširila i na prostore Palestine, Sudana i Jordana.
Muslimanska braća su obezbjedila značajno mjesto u očima muslimana širom svijeta nemjerljivim zalaganjem i učestvovanjem u ratu u Palestini 1948.godine. Ovo je ustvari bio i prvi susret Braće sa ratom.
Prije ili kasnije u mnogim arapskim i nearapskim zemljama formirani su ogranci Muslimanske braća. U nekim zemljama o­ni nose svoj izvorni naziv, dok su u nekima primorani zvati se drugačije. Tako se vjeruje da danas u preko 70 zemalja u svijetu imamo ogranke Muslimanske braće.

MUSLIMANSKA BRAĆA U SUSJEDNIM ZEMLJAMA

Jordan. Muslimanska braća u Jordanu su osnovana 13. ramazana 1364.godine (19.11.1945.godine). Osnovao ih je Abdullatif Ebu Kuverre koji je stupio u kontakt sa Hasanom El-Bennaom u Egiptu. Abdullatif je bio i članom Organizacionog odbora Muslimanske braće Egiptu. U samom početku (u periodu od 1945-1952) u Jordanu su djelovali kroz organiziranje klubova, predavanja i islamskih veselja, kao i u konstantnom pozivanju na činjenje dobra a odvraćanje od zla. Osnivač Abdullatif je bio jedan od osnivača Fakulteta islamskih nauka u Jordanu, te sudjelovao u povezivanju muslimana širom svijeta,…Oni su učestvovali u ratu u Palestini 1948. godine u jedinici Ebu Ubejde 'Amir Ibn Džerrah, pod vođstvom Abdullatifa Ebu Kuverre. Jedinica je brojala 120 ljudi. Mnogi od njih su i živote izgubili.
Krajem 1953. godine Muhammed Abdurrahman Halifa je postao generalni sekretar Muslimanske braće u Jordanu. Tada je i završeno sustavno organiziranje Braće u Jordanu. U to vrijeme se pokret proširio i u Palestini. Muslimanska braća iz Jordana su se najviše angažirala oko prihvata muhadžira iz Palestine, smiještajući ih i osnivajući škole za djecu, posebno za djecu bez roditelja. Tada su Braća počela izdavati i časopis Islamska borba (El-Kifahu-l-Islami). Izašlo je 11 brojeva ovih novina, a zatim su bile zabranjene od vlade Jordana u to vrijeme.
Muslimanska braća su učestvovali i u organiziranju konferencija svjetskog nivoa kao znak podrške Palestini i pitanju Kudsa. 1954.godine izdali su saopštenje u kojem su objasnili svoju političku teoriju u kojoj je nezaobilazno pitanje bilo i pitanje Palestine. 1954.godine MB su tražila da se britanski oficiri protjeraju iz Jordana organizirajući demonstracije.Zbog toga je Generalni nadzornik (El-murakib el-'amm) bio zatvoren 1955.g. Po drugi put je bio zatvoren 1958.godine, kao član parlamenta.
Braća su učestvovali u parlamentarnim izborima 1956.godine kada su 4 od 6 kandidata bili izabrani. o­ni su se pobunili protiv nereda kojima je Vlada kumovala. Odgovor je bio hapšenje vođstva Pokreta. To se desilo 1960. godine. Tada je Generalni nadzornik bio ponovo uhapšen i ostao u zatvoru 6 mjeseci.
Muslimanska braća su učestvovali i na izborima 1963.godine, kada su 2 predstvanika MB bila izabrana u parlament. Tada su zajedno sa skupinom drugih "islamista" osnovali islamski centar koji je organizirao i otvorio islamsku bolnicu u Ammanu i 'Akabi. Osnovali su i nekoliko škola i instituta.
Kao i prije, Muslimanska braća su 1967. i 1968.godine učestvovali u velikom broju u sukobima protiv Židova u Palestini i na Sinajskom poluotoku.
U izborima 1984. godine osvojili su 4 zastupnička mjesta u Jordanskom parlamentu.
Oni su, kao i u Egiptu, uglavnom bili u vođstvu studentskih organizacija
U periodu od 1989-1998.godine, Braća znatno više posvetili pažnje političkom organiziranju. 1991.godine, u izborima su osvojili 11 mjesta u predstavničkom domu. Tada su osvojili i 5 ministarskih mjesta. 1993.godine, osvolili su 17 mjesta.
Lideri Muslimanske braće u Jordanu:
1. El-Hadždž Abdullatif Ebu Kuverre, je rođen 1906.godine u gradu Sult. o­n je osnovao Muslimansku braću 1946.godine i ostao na njihovom čelu do 1953.godien. Bio je jedan od suosnivača Fakulteta islamskih nauka u Jordanu, te učesnik mnogih konferencija. Umro je 1967.godine
2. Muhammed Abdurrahman Halifa je bio murakib el-'amm Muslimanske braće od 1953-1994.godine., kao i zamjenik muršidu el-'amm. Rođen je u Sultu 1919.godine. Po zanimanju je pravnik. Bio je član Predstavničkog doma Jordana u periodu od 1956-1961.
3. Abdulmedžid Zenaibat, rođen 1945.godine u gradu Kirk. Završio je pravni fakultet na Univerzitetu u Damasku. Bio je vođa Braće u gradu Kirku, kao i višemandatni član u Medžlisu eš-šura. 1992.godine izabran je za zamjenika murakub el-'amma. 1994.godine je izabran za murakib el-'amma (Generalnog nadzornika), što je potvrđeno izborima 1998.
Sirija. MB u Siriji su se pojavili 1935.godine nakon što su se sirijski studenti vratili sa studija u Egiptu u Siriju i organizovali nekoliko ogranaka u gradovima Sirije. Najvažniji i najjači centar u Alepu je postao centralom (štabom) Muslimanske braće u Siriji koji će se kasnije, 1944.godine, prebaciti u Damask.
Marta 1963.godine basistieki režim u Siriji je zabranio politieke partije i iskljueio ih iz Vlade. Od tada do danas Muslimanska braća djeluju iz ilegale. Značajno je spomenuti događaj iz 1982.godine kada je sirijska vlada sravnila sa zemljom grad Ham, i tom prilikom ubila oko 25.000 ljudi. Vjeruje se da su Muslimanska braća stojala iza ustanka protiv režima Hafeza el-Asada.
Ciljevi Muslimanske braće u Siriji.
1. Uspostavljanje odnosa između Braće i ostalih bliskoistočnih vlada gdje nemaju svoje predstavnike
2. Iskazivanje podrške sunijskom oficirskom kadru u sirijskoj armiji
3. Javno ukazivanje na bolesti Sirije vođene basističkom vladom
4. Vraćanje sirijske vlade s neophodnim sredstvima
5. Uspostava istinske muslimanske nacije
6. Nastavak džihada protiv nevjernika

Sudan. Pokret Muslimanske braće u Sudanu se formirao 1949.godine, dok jke 70-tih i 80-tih doživio svoje istinsko jačanje na političkom planu. Formiranjem nove Vlade 1989.gdoine Pokret je uzeo učešća u kreiranju politike Sudana.
Sami poeetak organiziranja Braće u Sudanu se veže za organiziranje studenata na univerzitetima i koledžima 40-tih godina. Cilj Muslimanske braae u Sudanu jeste uspostavljanje islamskog zakonodavsta, kao i svagdje gdje djeluju. Hasan Abdullah Turabi, bivši dekan pravnog fakulteta na Univerzitetu u Kartumu, je bio izvijesno vrijeme 70-tih godina ovog stoljeaa generalni sekretar Muslimanske braae.
Sredinom 70-tih Turabi je sa Nimerijem djelovao i bio njegov glavni advokat u kontraverznom uvo?enju šerijatskog zakona. Nakon pada Nimerija Turabi je bio osnivae Nacionalnog islamskog fronta. Turabi je 1989.godine bio uhapšen kao vo?e politieke partije i bio zadržan u zatvoru nekoliko mjeseci. Nacionalni islamski front je ustvari pokret Muslimanske bra'e, ali sa drugim imenom.
Revolucionarno komandno vijeae, koje ima svu vlast u zemlji je zabranilo politieko organiziranje stanovnika Sudana. Svu zakonodavnu i izvršnu vlast u Sudanu ima RKVNO. To tijelo čini 15 vojnih oficira. Na čelu ovoga tijela nalazi se general-pukovnik Omer Hassan Ahmed el-Bešir, koji je imenovan za predsjednika Republike i za njenog premijera. Ovo tijelo postavlja ministre, kabinet, guvernere oblasti, sudije,…
Ostale zemlje. Kao što je istaknuto, vjeruje se da je pokret Muslimanska braća danas široko rasprostranjen i ima svoje ogranke u oko 70 zemalja.
Pouzdano znamo da su Muslimanska braća vrlo aktivna u Nigeriji, Senegalu, Libanu, Palestini,…
Ako je suditi Hutchinson-ovoj enciklopediji o­nda se Muslimanska braća u Alžiru zovu Narod poziva (Ehlu ed-da'wa), a u Tunisu Islamska partija (Hizbul-islami).

ZAKLJUČAK

Svjesni smo činjenice da ovaj rad ne pruža dovoljno jasnu sliku o pokretu Muslimanska braća (Ihvanu el-muslimun). Mnogo je ostalo praznina koje se trebaju popuniti. Nabrojat ćemo neke od njih:
-1 za kvalitetno razumijevanje Pokreta nužnoga je razmatrati iz svih uglova (političkog, obrazovnog, kulturno-civilizacijskog, historijskog, vjerskog,…)
-2 u BiH se do sada nije pisalo o Muslimanskoj braći te je vrlo teško obezbjediti literaturu iz koje bi se mogli upoznati sa temeljnim tokovima njihovog mišljenja
-3 u nedostatku literature i informacija koje se obično prihvataju kao izvori koristili smo se i Internet-om kao sporednim izvorom informacija
-4 literatura koju smo koristili u izradi ovoga rada uglavnom ima afirmativan stav prema Muslimanskoj braći. Za ispravnu i neutralnu sliku o ovome Pokretu bilo bi nužno razmatrati i djela kritaičara, kako sa Zapada a tako i iz muslimanskog svijeta.
Iskreno smatramo da Muslimanska braća mogu biti paradigma u organiziranju muslimana širom svijeta, a posebice muslimana u Bosni i Hercegovini gdje vlada, po našoj ocjeni, specifična kriza islamskog djelovanja. Nema potrebe smišljati i izmišljati metode i načine djelovanja na promoviranju ideje Islama, ako postoje već isprobane metode i konkretni oblici islamkog djelovanja. Naravno, program koji se pokazao uspješnim na jednom prostoru i u jednom vremenu ne mora da to bude u drugim okolnostima. Stoga je potrebno program Muslimanske braće kvalitetno i ispravno razumijeti i učitati ga u bosanskohercegovačku stvarnost.
Ako uporedimo situaciju u kojoj su se našli muslimani Egipta tridesetih godina dvadesetog stoljeća sa situacijom u kojoj se sada nalazimo vidjećemo mnogo sličnosti. Egipat je u to vrijeme bio pod izvijesnom kontrolom Engleske, kao što su u BiH sad prisutne strane vojne sile i veliki broj stranih funkcionera koji odlučuju o sudbini Bosne i Hercegovini. U to vrijeme Egiptom se širio nemoral, kao danas u BiH. Velika nezaposlenost, bijedne nadnice i plaće radnicima, …
Vjerujemo da su Muslimanska braća značajan pokret koji svakako zavrjeđuje više pažnje. Nadamo se da će se neko od kompetentnih autora u BiH usuditi pisati o njima.

LITERATURA

I PRIMARNA IZVORI

1. Qutb, Sayyid, Islam, religija budućnosti, IIFSO, Beograd, 1394.h./1974.godine;
2. Qutb, Sayyid, Putevi Islama, IIFSO, Beograd, 1394.h./1974.godine;
3. Jeken, Fethi, Šta znači moja pripadnost Islamu, (bez godine i mjesta izdanja);
4. El-Benna, Hasan, Poslanica muslimanskoj omladini, BEMUST, Zenica, 1998.godine;
5. Kutb, Sejjid, Znakovi na putu (Me'alim fi et-Tarik), Muftijstvo tuzlansko, Tuzla, 1417.h./1996.godine;
6. Qutb, Sayyid, U okrilju Kur'ana (Fi Zilali el-Kur'an), Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1996-2000. godine.
7. Harris, Christina Phelps, Nationalism and Revolution in Egyipt - The Role of the Muslim Brotherhood", The Hoover Institution o­n War, Revolution and Peace, Stanford, 1964.godine, str. 17-55 ;
8. Johannes, J.G. Jansen, The Dual Nature of Islamic Fundamentalism, Hurst & Co., London,1997.godine;
9. Sharif, M.M., Historija islamske filozofije, August Cesarec, zagreb, 1988.godine;
10. Medžmu'atu resaili el-imami eš-šehidi Hasan el-Benna el-Benna, I i II tom, El-ittihadu el-islami el-'alemi, Bejrut, 1984.godine;
11. El-Džebri, Abdulmute'al, Limaza ugtile el-imam eš-šehid Hasan el-Benna?, Daru el-i'tisam, Kairo, 1978.godine;
12. Mahmud, Dr 'Ali Abdulhalim, Menhedžu et-terbijjeh 'inde el-Ihvani el-muslimin, Daru el-vefa' li et-taba'ati ve en-nešri ve et-tevzi', Mansura, 1991.godine.
13. Ebu Ganimeh, Zijad Mahmud, El-ihvanu el-muslimun fi kitabat el-garbijjin, Amman, 1994.godine.
14. El-Tilmissani, 'Umer, El-mulhemu el-mevhubu ustazu el-dželil Hasan el-Benna, Daru el-ensar, Kairo, bez godine izdanja;
15. Es-Sisi, Abbas, Fi kafileti el-ihvanu el-muslimun, tom I i II, Aleksandrija, 1987.godine;
16. Anne Sofie Roald, Tarbiya: Education and Politics in Islamic Movements in Jordan and Malaysia, Lunds universitet, Lund, 1994.godine;

II SPOREDNI IZVORI

WEB SITES
1. www.ikhwanmuslimoon-jordan.org
2. www.arabicnews.com
3. www.washington-report.org
4. www.egypt.org.uk
5. www.bbc.co.uk
6. www.ymo-uk.webstar.co.uk
7. www.halaqa.net
8. www.ummah.net

ČASOPISI

1. Crescent
2. Risaletu el-ihvan
3. Ed-da'wa
4. Jordan Times (online editions)
5. Washington Post (online editions)
6. Al-Mujtama' (online editions)
7. Middle East Times (online editions)
8. Muslimmedia (online editions)