:::...[ Www.Islam-Sandzak.Ch.Vu ]...:::

Evo Vam nudimo Audio zapis snimat u studio Radija B-92, kao i intervju u Word formatu sa Bošnjačkim poslanikom u Skupštini Srbije gos. Bajrom Omeragićem.Neće Vam biti teško da dođete do zaključka kako se naš poslanik grčevito bori za svoj Sandžak i Bošnjački narod Sandžaka. Posebno kako se bori da sačuva svog predpostavljenog, svog idola i šefa gos. Sulejmana Ugljanina. Da je kojim slučajem svu svoju energiju koju je potrošio na promociji sebe, svoga djeda, babe i porodice Omeragića, preusmjerio na zaštiti svoga naroda i promociji Sandžaka nesumnjivo je da bi danas naš narod imao nade za svoju srećniju budućnost i nade da će Sandžak ipak preživjeti. Njegova grčevita borba da dokaže Srbima da se do juče nije borio za Autonomiju Sandžaka zajedno sa njegovim šefom, Sulejmanom Ugljaninom, kao i njegova borba da dokaže činimi se sebi a i drugima da je on bio veliki biznismen u Švicarskoj i da njega kako i sam kaže svi znaju kao poznatog poslovnog čovjeka (tapkaroša Avio karata pri agenciji Albanaca iz Malesije) najbolje govore zašto je Sandžak doživio ovo što je sada i zašto je Bošnjački narod u stanju u kojem se danas nalazi. Ipak Vama propuštam da sami najbolje ocijenite nakon što saslušate ovaj Audio zapis.

NOVI PAZAR – Na Kongresu Bošnjaka Sandžaka koji je u subotu održan u Novom Pazaru usvojena je Rezolucija o rešenju statusa celovitog Sandžaka i položaju Bošnjaka u ovom regionu. U tekstu Rezolucije se navodi da se bilo kakva podela Sandžaka neće priznati i da "on mora ostati celovit u granicama koje su mu priznate na zasedanju AVNOJ-a 1943.godine".

"Bilo ko da donese akt o cijepanju Sandžaka bošnjački narod to neće priznati i suprotstavit će se tome svim demokratskim sredstvima", navodi se u Rezoluciji. Kongres je održan na inicijativu građana, a u samu organizaciju bile su uključene vanparlamentarne stranke Sandžačka alternativa (SA), Sandžačka demokratska unija (SDU) i Narodni pokret Sandžaka (NPS) koji ima odbornike u Tutinu i Sjenici.

Na Kongresu, kojim su odlučivala 783 delegata, proglašeno je da se Bošnjacima vraća status naroda koji je oduzet Žabljačkim ustavom. Učesnici skupa su obnovili rad Bošnjačkog nacionalnog veća Sandžaka (BNVS) kao najvećeg političkog tijela Bošnjaka koje treba da zastupa interese ovog naroda. "BNVS će postupati u skladu sa referendumskom odlukom gradjana iz 1991.godine o potpunoj političkoj i teritorijalnoj jedinici Sandžaka", navodi se u Rezoluciji. Kongresu Bošnjaka Sandžaka prisustvovali su predstavnici Posmatračke misije Evropske unije, Ambasade Slovenije u Srbiji i Crnoj Gori, Zajednice sandzačke dijaspore i nekoliko gostiju iz Bosne i Hercegovine medju kojima je bio Omer Behmen, jedan od najbližih saradnika Alije Izetbegovića.

Kongresu nisu prisustvovali predstavnici koalicije Liste Sandžak Sulejmana Ugljanina i Sandžačke demokratske partije Rasima Ljajića, iako su bili pozvani.

Novi Pazar - Učesnici kongresa Bošnjaka Sandžaka zatražili su da ova oblast dobije autonomiju na osnovu referenduma iz oktobra 1991. godine i usvojili deklaraciju u kojoj piše da Sandžak treba da bude celovit, a Bošnjaci narod. U tekstu deklaracije se navodi da ako "bilo ko donese akt o cepanju Sandžaka, bošnjački narod to neće priznati i suprotstaviće se svim demokratskim sredstvima", i dodaje da su granice Sandžaka priznate na "zasedanju AVNOJ 1943. godine". Proglašeno je i da se Bošnjacima vraća status naroda koji je oduzet Ustavom SRJ.

Kongres Bošnjaka Sandžaka inicirala je najmlađa koalicija bošnjačkih vanparlamentarnih stranaka - Sandžačka demokratska unija, Sandžačka alternativa, kao i Narodni pokret Sandžaka, koji ima odbornike u Tutinu u Sjenici. Održan je minulog vikenda u Novom Pazaru, a prisustvovala su mu je 783 delegata iz svih sandžačkih gradova.
Jasmina Nušević, član najužeg rukovodstva Stranke za Sandžak, rekla je da prema platformi ove partije, ukoliko se razdvoje Srbija i Crna Gora, Sandžak bi trebalo da bude prekogranična regija, a u slučaju da državna zajednica opstane, administrativno-teritorijalna jedinica.
Učesnici skupa obnovili su rad Bošnjačkog nacionalnog veća Sandžaka (BNVS) kao najvišeg predstavničkog tela Bošnjaka u Sandžaku, bez koga se ne mogu donositi odluke o statusu.
Na ovom skupu izabrana su 63 člana BNVS, odnosno dve trećine je izabrano a jedna trećina članova se kooptira. Među onima koji su izabrani su članovi rukovodstva partija koje su inicirale održavanje ovog kongresa. Predsednik BNVS i organi biće naknadno izabrani.
Kongresu Bošnjaka Sandžaka prisustvovali su predstavnici Posmatračke misije EU, Ambasade Slovenije u SCG, Zajednice sandžačke dijaspore, kao i nekoliko gostiju iz BIH, među njima i Omer Behmen, visoki funkcioner SDA BIH. Skupu nisu prisustvovali predstavnici koalicije Lista za Sandžak Sulejmanina Ugljanina i Sandžačke demokratske partije, mada su bili pozvani.
U publikaciji "Prava manjina u multietničkim sredinama u Sandžaku" koju je Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda nedavno objavio podseća se da je poslednju deceniju dvadesetog veka obeležila napetost u ovom regionu kao i brojni primeri najtežih oblika kršenja ljudskih prava: ubistva, pljačke, otmice, politički montirani procesi...
Stoga se preporučuje kao neophodno usvajanje zakona o zaštiti manjina na republičkom nivou koji bi konkretizovao manjinska prava, ali i zakonao nacionalnim savetima, koji bi preciznije regulisao pitanje izbora i nadležnosti ovih tela. Tako bi se rešili problemi koji su se do sada javljali u konstituisanju i radu nacionalnih saveta koji bi trebalo da se bave predstavljanjem manjina i očuvanjem njihovog identiteta.
Na stanje u Sandžaku uticala je blizina dva krizna žarišta, BIH i Kosovo, ali i nedefinisani status Bošnjaka. "Put prevazilaženja posljedica razorne propagande, etničkih stereotipa i predrasuda, imajući u vidu ranija negativna iskustva, biće veoma mukotrpan", smatra Sandžački odbor za ljudska prava.
Ova nevladina organizacija ističe da Sandžak, kao sastavni deo ove države i društva, ne sme ostati na margini i da ekonomska kriza ovu regiju godinama uništava. "Izvjestan privremeni ‘privredni bum’ Novog Pazara je bio više rezultat delovanja sive ekonomije nego planskog razvoja. To pokazuje i sve izraženije zamiranje novopazarske ‘male privrede’. Državni mediji, međutim, i dalje uporno govore o daljem privrednom ‘bumu’ Novog Pazara, čime se zapravo skida odgovornost sa države da mu pomogne", piše, pored ostalog, u ovoj publikaciji. S. Novosel - S. Biševac

PODGORICA - Bošnjački blok za jedinstveni Sandžak i zajedničku državu Srbija i Crna Gora pristupio je danas crnogorskom bloku stranaka koje se zalažu za očuvanje državne zajednice. Iz bloka za zajedničku državu je saopšteno da je to dogovoreno na sastanku njegovih lidera Predraga Bulatovića, Predraga Popovića, Ranka Kadića i Gorana Danilovića sa predstavnicima Bošnjačkog bloka Erdžanom Fetahovićem i Šefketom Krcićem. Bošnjački blok formirale su juče u Rožajama Bošnjačka demokratska stranka, Bošnjačka nacionalna zajednica u Crnoj Gori, Matica Bošnjaka, Bošnjački kulturni centar, Udruženje studenata
Sandžaka i Udruženje pisaca Sandzaka. U sporazumu o formiranju tog bloka navodi se da im je interes očuvanje SCG i jedinstvenog Sandzaka kao garanta ostvarenja jedinstva nacionalnog bića Bošnjaka.

Obraćanje podpresjednika BNV-Srbije i crne gore Dr. Amera Halilovića Bošnjacima Sandžaka, Srbije i c. gore u dijaspori-Švicarska u prepunoj sali pred nekoliko stotina Sandžačkih Bošnjaka..

Predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća nezadovoljni položajem Bošnjaka u Crnoj Gori juče su počeli razgovore sa Vladom Crne Gore o ostvarivanju njihovih nacionalnih prava. Oni su najavili da će se uskoro obratiti međunarodnim predstavnicima i visokom izaslaniku EU za referendum u Crnoj Gori Miroslavu Lajčaku sa zahtjevom da izvrši pritisak na crnogorski republički kabinet da poštuje bošnjačka manjinska prava.
- Sa potpredsjednikom Vlade Draganom Đurovićem i ministrom za manjine Gzimom Hajdinagom razgovarali smo o ostvarivanju osnovnih nacionalnih prava Bošnjaka u Crnoj Gori. Podsjetili smo Vladu da je Vijeće izabrano na osnovu Ustavne povelje i pratećeg zakona o zaštiti manjina, koji je potpisala crnogorska aktuelna vlast. Negodovali smo jer nam dosad nije omogućeno da ostvarujemo elementarna prava. Upozorili smo da smo legitimni zastupnički organ bošnjačkog korpusa i da je potrebno da Vlada obezbijedi određeni dio sredstava za finansiranje barem Ureda vijeća u Rožajama - kaže Amer Halilović, potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u SCG. On dodaje da je Vijeće tražilo od Vlade da Bošnjacima zvanično prizna simbole i nacionalne praznike koje je Vijeće shodno svom Statutu usvojilo.
- Tražili smo da nam se prizna pravo na službenu upotrebu bosanskog jezika u sredinama gdje za to postoje uslovi, da se ispoštuje preporuka Ministarstva za manjine i da se već ratifikovana evropska konvencija o regionalnim ili manjinskim jezicima dopuni sa bošnjačkim jezikom. Sugerisali smo predstavnicima Vlade da je potrebno da se pokrene inicijativa da se konvencija dopuni ovog mjeseca i da se u školama, gdje postoje zakonski uslovi, u nastavu uvede predmet bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture. Mi već imamo udžbenike i nastavne planove i programe koji su prihvaćeni u Srbiji i po kojima se izvodi nastava. Insistirali smo da imamo više prostora na državnim medijima da bi mogli da prezentujemo našu kulturu i tradiciju. Uskoro ćemo poslati zahtjev javnom servisu da nam se omogući veći pristup na medijima, da bi jednom nedjeljno imali polučasovnu ili jednočasovnu emisiju - objašnjava Halilović. Prema njegovim riječima, Vlada je imala razumijevanja za zahtjeve Bošnjaka.
- Očekujemo da će se razgovor o svim problemima uskoro nastaviti. Narednih dana očekujemo razgovore sa predstavnicima međunarodne zajednice, a sa Lajčakom početkom iduće sedmice. Lajčaku ćemo iznijeti sve probleme o kojima smo razgovarali u Vladi Crne Gore - ističe on. Halilović kaže da konkretnog dogovora sa Vladom Crne Gore nije bilo, ali da ga uskoro očekuje.
Predsjednik Izvršnog odbora Vijeća Bošnjaka u SCG i narodni poslanik u Skupštini Srbije Esad Džudžević kaže da Vijeće želi da bude partner Vlade Srbije i Crne Gore.
- Nemamo nadležnost za političke stavove. Naš cilj je da postignemo upotrebu službenog jezika i pisma, obrazovanje u skladu sa svojim nacionalnim vrijednostima, informisanje na maternjem jeziku, zaštitu kulturne baštine, i srazmjerno učešće u policiji, sudstvu, lokalnim organima - do Vlade i parlamenta. Uspjeli smo da ostvarimo zadovoljavajući položaj na svim prostorima bivše Jugoslavije. Najmanje smo zadovoljni ostvarivanjem naših prava u Crnoj Gori - naglašava Džudžević.
On dodaje da Vijeće interesuje ostvarenje ključnih stavova vezanih za djelatnost Vijeća u državi koja se još uvijek zove Srbija i Crna Gora, a jedan je međunarodno priznati subjekt.
- Bošnjačka nacionalna zajednica kao jedan korpus pokušava i uspijeva u svim državama bivše Jugoslavije da svoja prava ostvari u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i međunarodnim standardima - ističe Džudžević, dodajući da je 2005. godina obilježena početkom ostvarivanja nacionalnih prava Bošnjaka što se već realizuje u Srbiji.
- Odgovara nam fokusiranost međunarodne zajednice na Crnu Goru zbog predstojećeg referenduma i to je pogodna mogućnost da konačno ostvarimo naša manjinska prava - ocjenjuje Džudžević.
On je optužio Vladu Crne Gore da je kriva što se čeka dvije i po godine da razgovori o ostvarivanju nacionalnih prava Bošnjaka počnu.
On dodaje da pitanje referenduma prepušta političkim strankama i udruženjima.
- Lajčaku ćemo ispostaviti račun i reći da od njega očekujemo da izvrši pritisak na Vladu Crne Gore da poštuje naša manjinska prava - zaključuje Džudžević.

M.B.

Vukovićeva izjava rigidna

- Rigidna je izjava funkcionera Demokratske partije socijalista Miodraga Vukovića koji tvrdi da u okviru “Lige za Sandžak” u liku sandžačkih profitera funkcionišu i dvojica-trojica Bošnjaka sa sjevera Crne Gore - ocjenjuje Avdo Gorčević.

Džudžević: Ne ubjeđujem Bošnjake da glasaju za SCG

Džudžević je demantovao da u južnom dijelu Sandžaka među Bošnjacima vodi kampanju za očuvanje SCG i da ih ubjeđuje da glasaju za zajedničku državu.
- Referendum je stvar demokratske procedure koja se usaglašava sa standardima međunarodne zajednice. Građani Crne Gore će se na osnovu svoje savjesti i svjesti opredijeliti za opciju koju smatraju da je za njih najracionalnija. Nas interesuje ostvarenje prava koja u Crnoj Gori nemamo - naglašava Džudžević. On dodaje da ne dijeli stav Bajra Omeragića predstavnika Koalicije “Lista za Sandžak” koji je pzovao Bošnjake da glasju za SCG.
- Njegovo je pravo da iznese stav svoje političke organizacije, iako se s tim ne slažem. Građani imaju pravo da biraju i budu birani. Naš cilj je da sa Vladom Crne Gore na evropski način okončamo priču o ostvarivanju naših nacionalnih prava. Stav o referendumu nemamo - zaključuje Džudžević.

Hajdinaga brine samo o Albancima

U Vijeću Bošnjaka tvrde da ih ne interesuje referendum, nego je njihov cilj da počnu da se ostvarivanjem nacionalnih prava.
- Srbija i Crna Gora bile zajedno ili samostalne moraju da ostvaruju svoje međunarodne obaveze. Od Hajdinage smo dobili uvjeravanja da je u proceduri zakon o manjinama. Pitali smo ga da li je ministar za albanska ili manjinska pitanja. Kao državni činovnik Hajdinaga brine brigu o albanskoj manjini- kaže Halilović.

„Privrženost Bošnjaka muslimana Crnoj Gori dokazivana je toliko često da se njihovo opredjeljenje za independističku opciju može smatrati neupitnim“, smatra Nusret Kalač, funkcioner Demokratske partije socijalista i predsjednik opštine Rožaje. „Skoro plebiscitarno opredjeljenje za procrnogorsku građansku opciju garancija je da će se takav većinski stav ponoviti“, tvrdi on:

„Vjerujem da će bošnjaci devedeset posto glasat za nezavisnu državu Crnu Goru. Bošnjaci su na fonu crnogorske državnosti, a oni koji bi željeli da promijene tu svijest ja ne vidim da su jaki, jer u principu dezavuiše se mali narod. Bošnjaci crnogorski će bit za ovu državu i mi ćemo pobijedit“.

Takvo opredjeljenje produkt je manipulacije vlasti“, tvrdi doktor Amer Halilović, potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća i predsjednik Internacionalne demokratske unije. Bošnjaci muslimani su, podsjetimo, nacionalnim partijama posljednih izbora davali oko desetak odsto svojih glasova, što je bilo dovoljno tek za ulazak u lokalne parlamente Plava i Rožaja. Izjašnjavanje na referendumu, ako ga bude, biće bitno drugačije, pretpostavlja doktor Halilović:

„U tom referendumu eventualnom razmišljamo iz prostog razloga što smo mi prvo obespravljen narod, kao narod. Mi ne možemo u Crnu Goru da ostvarimo nijednu od elementarnih prava. Drugo, oni ništa ne obećavaju da će eventualno na tom referendumu bit nešto bolje u toj nezavisnoj Crnoj Gori. Treće, oni su doveli narod na prosjački štap. Mislim da, ako se to desi, da će organi to riješit. Ja mislim da bi to odvajanje bilo štetno konkretno za bošnjački narod iz mnogo razloga“.

„Pedesetak hiljada Bošnjaka i muslimana sa pravom glasa u Crnoj Gori mogli bi biti odlučujući tas na vagi za crnogorsku nezavisnost, ali ne i bezuslovno“, kaže predsjednik nekadašnje Stranke demokratske akcije, danas Bošnjačke demokratske alternative, doktor Sefer Međedović:

„Demokratska alternativa još nije zauzela stav o tome. Jezičak na vagi u budućem referendumu. U svakom slučaju podržavamo referendum pod uslovom ako aktuelna vlast bude bošnjacima dala određene ustupke koje mi tražimo. Da imamo odgovarajući broj poslanika u crnogorskom parlamentu i saglasno tome određen broj resornih mjesta u ministarstvima, javnim službama i organima lokalne samouprave“.

RSE: Da li to pomalo znači i uslovljavanje?

MEĐEDOVIĆ: Ne. Naprotiv. To je ocjena realne situacije. Bošnjaci osjećaju da je Crna Gora njihova država i da oni podržavaju referendum.

RSE: Kako posmatrate signale iz srbijanskog dijal Sandžaka koji pomalo preferiraju jednu unionističku opciju?

MEĐEDOVIĆ. Ja mislim da sandžačka struja kod nas nema veliki uticaj.

„Novopazarski bošnjački politički establišment je proteklih godina veoma često donosio odluke koje su išle u prilog Miloševićevoj velikosrpskoj politici“, kaže Rifat Vesković, predsjednik Demokratke zajednice muslimana bošnjaka Crne Gore:

„A da je to tačno potvrđuje i najnoviji sporazum Ugljanin-Koštunica. Njihova argumentacija za opstanak državne zajednice u svemu je potpuno identična velikosrpskoj doktrini Miloševića prije, a sada Koštunice. Vjerujem da ne mogu imati nikakav značajan uticaj na bošnjake muslimane u Crnoj Gori. Ako crnogorska vlast bude imala dovoljno sluha za realne političke zahtjeve muslimana Bošnjaka u Crnoj Gori, imaće i plebiscitarnu podršku muslimana Bošnjaka za referendum koji će se, nadam se, uskoro održati“.

* * * * *

Uoči raspleta krize u državnoj zajednice SCG iz Sandžaka, tačnije Novog Pazara, stižu sve glasniji zahtevi za njeno očuvanje.

Dok se Bošnjaci u Crnoj Gori zalažu za samostalnost njihovi sunarodnici u Novom Pazaru smatraju da je državna zajednica Srbija i Crna Gora najbolji okvir za nacionalnu celovitost bošnjačke zajednice. To ističe generalni sekratar Liste za Sandžak Nervin Bejtović.

“Lista za Sandžak se zalaže za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore, a samim tim i za očuvanje Sandžaka. Međutim, za nas kao političku organizaciju svako rešenje povodom ovog pitanja koje će se postići u saradnji sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom biće prihvatljivo iz prostog razloga što mi smatramo da je budućnost svih nas sa ovih prostora, mislim s prostora bivše Jugoslavije upravo u Evropi bez granica, u ujedinjenoj Evropi.”

Meho Mahmutović, član Predsedništva Sandžačke demokratske partije Rasima Ljajića, smatra da je opstanak državne zajednice takođe najbolji okvir za sve narode u Srbiji i Crnoj Gori.

“Zašta se mi zalažemo, to je da pokušamo na bilo koji način da objasnimo tim ljudima zbog čega je i za njih i za sve nas najbolje očuvanje državne zajednice ili neki drugi modalitet u koji bi ušle obe države članice, jer za ulazak u Evropsku uniju kao što ste mogli videti i kroz priču svih predstavnika Evropske unije da je najlaški i najkraći put ulaska i Srbije i Crne Gore u Evropsku uniju, dakle, ulazak kroz jedan vide zajedničke države.”

Dakle, dok na jednoj strani Bošnjaci u Crnoj Gori podržavaju projekat crnogorske nezavisnosti, njihovi sunarodnci u Novom Pazaru zalažu se za očuvanje postojeće zajednice, tvrdeći da je ona najbolji okvir za očuvanje nacionalnog i evropskog indentiteta regije čime se može tumačiti ova različitost budućnosti regije, političkoj lojalnošću Beogradu sa jedne ili Podgorice sa druge strane, analizira Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.

“To se objašnjava istorijiskih razlozima da su oni bili relativno dobro integrisani za crnogorsko društvo, izražava se i ovom političkom činjenicom da je etnonacionalizam bošnjački nije imao svoja središta u samoj Crnoj Gori. Imao ih je u Novom Pazaru i imao ih je u Sarajevu. To je opasno zato što u samom Novom Pazaru postoje dve međusobno izuzetno zavađene struje. Druga je stvar šta će Ugljanin govoriti, ali je činjenica da Bošnjačko nacionalno veće kojim on presedava i kojeg je on napravio još i doba Miloševića, objavilo svoj projekt ‘Republika Sandžak u SRJ’. To što oni trenutno nemaju političku težinu i što čekaju kako će se opredeliti blok oko Bulatovića i da li će taj srpski odgovor biti žestok, to je samo privremeno stanje. Ukoliko Srbija zaista zaigra na opstrukciju referenduma ili prosrpske stranke u Crnoj Gori onda ćete videti da će se aktivirati ta priča o Sandžaku kao republici u SCG.”

Dušan Janjić naglašava da se dva politička bloka koje predvode Sulejman Ugljanin i Rasim Ljajić u Novom Pazaru samo prividno političku slažu oko pitanja referenduma i da je veoma opasno poigraviti se na podeljenost nacionalnu korpusa Bošnjaka.

“Dakle, ukoliko bi Beograd ili bilo ko u Crnoj Gori zaigrao na tu žestoku podelu među Bošnjacima, dakle da proba da odvoji jedno par posto glasača što bi Ugljanin mogao da postigne, sigurno je da bi zaoštrio međuetničke odnose pre svega između Bošnjaka i Albanaca, koji su listom za nezavisnost u Rožajima i nije džabe od 1997. Rožaje kao opština fiksirano kao opština najvećeg rizika i mogućeg početka etničkih sukoba u Crnoj Gori. Dakle, na to nema pravo niko da igra, a čak i ako se poziva na održanje SCG. Ako, SCG treba da se održi preko etničkog sukoba pa to smo naučili, Milošević je to probao i vidi se dokle je i on došao i dokle je država došla.

22. Mar. 2004.
EKSLKLUZIVNI INTERVIEW: Kemal PURIŠIĆ, potpredsjednik Bošnjačke demokratske alternative CG (BDA CG) i savjetnik za razvoj i investicije u SO Plav

U CRNOJ GORI JE NA DJELU POLITIKA NACIONALNE I KULTURNE ASIMILACIJE BOŠNJAKA

BOŠNJACI.net: Gospodine Purišiću, počet ćemo ovaj razgovor od teme koja kruži ovih dana dražvnom zajednicom SiCG, a posebno sjevernim dijelom CG. Naime, šef VBA (bivši KOS) pukovnik Momira Stojanović je u interviju za Novinsku agenciju “Tanjug” rekao da na području Plava i Rožaja postoje “muslimanski fundamentalisti” te “ekstremističke organizacije”, koje su po njegovim riječima povezani sa teroristima. Možete li nam konkretno reći o čemu se radi?
Kemal PURIŠIĆ: Radi se o opasnoj i tendencioznoj podvali ekstremizma Bošnjacima i drugim pripadnicima islamske vjeroispovijesti, koji su sasvim sigurno lojalni gradjani Crne Gore i koji su, može se reći, pokazuju veliku dozu patriotizma prema ovoj republici. Crna Gora je sa svoje strane, imajući u vidu historiju odnosa države prema Bošnjacima još uvijek veliki dužnik. Nažalost, može se lahko dokazati da ni nakon svog tzv. gradjanskog ustrojstva nije pokazala elana da ih tretira kao svoje i ravnopravne gradjane. Ta okolnost je ostavila dovoljno prostora da se bez ikakvih posljedica atakuje na elementarna prava gradjana, pa i konstruišu neobične izmišljotine poput ove. Očigledno je da su drugi neki motivi, a ne profesionalna zabrinutost podstakli pukovnika Stojanovića da ukaže na opasnost od samo njemu znanog “muslimanskog terorizma” u Crnoj Gori, pa je iskonstruisao pomenutu podvalu i od vjernika stvorio “Vehabije” i “teroriste”. Stil ove izjave i timing odaju utisak da se na našim prostorima malo toga promijenilo u odnosu na blisku prošlost, naročito kada su u pitanju manjinske zajednice. Čudi dakle okolnost da je šef tajne vojne policije državne zajednice uznemirio bez ikakvog razloga ukupnu javnost, naročito Bošnjake i to na mubarek dan Kurban bajrama, velikog islamskog praznika mira i solidarnosti. Bombastični naslovi i udarne vijesti svih medija su dodatno podgrijali stvar po već oprobanom receptu.

Da li su svi koji nose brade i ulaze u plavske i rožajske džamije potencijalni neprijatelji države?

Može se reći ništa novo za naše okolnosti. Koliko ja, makar i uzgradno pratim naše ukupne i političke prilike, rijetko kad se afirmativno izvještavalo u javnim medijima o Plavu i o Bošnjacima. Bez obzir na to da li će gospodin Stojanović ubijediti državni vrh i ministra Tadića i pomoćnika ministra Maraša da su svi koji nose brade i ulaze u plavske i rožajske džamije potencijalni neprijatelji države, krajni cilj je , dobrim dijelom ostvaren. Medijski efekti bilo kojeg demantija ne mogu ni blizu da ostave utisak koji stvara ekskluzivno objavljena vijest. Područje je dakle označeno kao potencijalno nestabilno, a mogući remetilački faktor su 0,6% Bošnjaka, pripadnika islama, koji iz vjerskih razloga “skraćuju brkove a puštaju bradu” pokušavajući i na taj način da praktikuju islam onako kako su ga praktikovali izvorno (čitaj «fundamentalno») prvi pripadnici islama, gle čuda i prvi velikodostojnici i nekih drugih vjeroispovjesti.

Političko ludilo i novinarsko beščašće stvorili su platformu za posljednji genocid

BOŠNJACI.net: Kako su gradjani Plava i Rožaja, i uopće CG prihvatili ovako paušalne izjave šefa VBA (čitaj KOS-a), pri tom ne nudeći konkretne dokaze, ili pak imena tih nekih “ekstremista i terorista”?
Kemal PURIŠIĆ: Mislim da nisu puno iznenadjeni, jer im se vrlo često priredi slična farsa. Uznemirini jesu jer su im još svježi utisci iz vremena političkog ludila i novinarskog beščašća koja su stvorila platformu za posljednji genocid. Naročito su uznemireni što se ponovo iz vrha vojnih vlasti sumnjiči cio jedan narod da snuju zavjere o stvaranju tzv. islamske države “Sandžak”. Naravno, ljudi se sjećaju da je iz iste kuhinje podvala i laži stvorena haranga, hapšenja, progoni, miniranja objekata, etničko čišćenje, sudjenje političarima i td. a koja je rezultirala masovnim egzodusom Bošnjaka sa prostora gdje tradicionalno žive.

BOŠNJACI.net: Prateći medije ovih dana, osim nekih bošnjačkih organizacija i intelektualaca, kao i možda par crnogorskih stranaka koje su žučno reagirali na Stojanovićevo paušalo istupanje čini mi se da čelne političke ličnosti u CG, pa i SiCG uglavnom šute. Zašto?
Kemal PURIŠIĆ: Dobro ste zapazili da je uglavnom izostala ozbiljna kritika pomenute izjave, iako se u državnim medijima najavljuje da će se na nadležnim mjestima razmotriti sporni intervju i njegovi učinci. Blago rečeno, čudno je što gospodin Vujanović kao član Vrhovnog savjeta odbrane nije ništa znao o “strašnoj opasnosti” od islamskog ekstremizma, gospodin Marović i ministar Tadić kao i pomoćnik Maraš misle da je pomenuta opasnost pod kontrolom, a za to vrijeme pukovnik Stojanović već daje uzbunu svim čuvarima reda i poretka. To ipak govori o slaboj civilnoj kontroli ove službe, kao i efektu izbornih rezultata u Srbiji i nove politike koja se u tom smislu nazire.
Dakle, uslijedila je dosta blaga i zakašnjela reakcija civilnih šefova pukovnika KOS-a. Oni ga ustvari nisu ni demantovali već su nastojali samo da umire javnost.

BOŠNJACI.net: Ovo se također odnosi i na najodgovornije državne institucije, zašto šuti Vlada, zatim Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vojska, oni se još uvijek nisu javno odredili prema Stojanovićevom istupanju, koje očito nema osnova?
Kemal PURIŠIĆ: Već sam napomenuo da situacija u državnoj zajednici i nedavno održani izbori u Srbiji sigurno doprinose konfuziji. Ipak, problematično je što će se o ovom ekscesu razgovarati izgleda isključivo na pritisak nekoliko uticajnijih pripadnika bošnjačke nacije. Taj indolentan i podozriv odnos prema trećini svojih birača je blago rečeno čudan. Medjutim, to je prevashodno njihov problem. Najbliže su očigledno istini oni koji tvrde da Bošnjacima ne vjeruju ni oni za koje su glasali.
Inače, na čelu vojnog ministarstva je Boris Tadić, podpredsjednik Demokratske stranke koja je dobila većinu bošnjačkih glasova u Srbiji, a njegov pomoćnik je Vukašin Maraš, uticajni član i predstavnik DPS-a, stranke koja je takodjer dobila veliku većinu bošnjačkih glasova u Crnoj Gori. Otuda veoma čudi izostanak brze i efikasne istrage o njoj, bez obzira što očigledno izjava ne «drži vodu».

BOŠNJACI.net: Šta mislite odakle taj “strah” koju iznosi jedan šef tajne službe od pripadnika islama, kada se zna da na podurčju sadašnje zajednice njih ima nešto oko 2%?
Kemal PURIŠIĆ: Ne vjerujem da se pukovnik Stojanović plaši ekstremizma o kojem govori, jer on najbolje zna da ne postoje razlozi za strah, da ne postoji dakle organizovani ekstremizam u redovima Bošnjaka, pa i pripadnika islama na ovim prostorima, niti bilo kakva aktivnost na organizovanom radu oko stvaranja države “Sandžak”. Procjene koje su pomenute su apsurdne iz više razloga. Naime, ne postoji realna opasnost po državni poredak, kao i državu od desetak miliona gradjana od par stotina vjernika, makar i bili ekstremisti, niti pak od jednog manjinskog naroda koji jedva da ima oko polovinu stanovništva na prostoru nekadašnje administrativno-teritorijalne jedinice Sandžak. Pritom ovaj narod čini tek oko 2% ukupnog stanovništva države. Zatim islam kao religija u suštini izgradjuje odnos lojalnosti prema državi u kojoj živi, što je duboko ukorijenjeno u islamskoj tradiciji. Takodjer, jasno se uočava odsustvo “opasnih” političkih programa, odsustvo resursa da se postave takvi ciljevi kao i trenutno vladajuće političko raspoloženje i široka disperzija političkih opcija kod Bošnjaka u obje države članice državne zajednice. Sve ovo govori o neutemeljenosti ocjene koju je dao pukovnik Stojanović. Ovdje želim da pomenem da su mnogi pripadnici bošnjačkog naroda, politički aktivisti i drugi gradjani, po istoj optužbi hapšeni, osudjeni, robovali i bili potom pomilovani i rehabilitovani, očigledno zbog neutemeljenosti optužbi. Jednako tako je proizvoljan i netačan i dio optužbi upućen nekim političkim partijama i ljudima koji su bliski Islamskoj vjerskoj zajednici u Srbiji. Lahko se može dokazati da nikada u zadnjih stotinjak godina nije postojao ovakav ili sličan program kod Bošnjaka kao vladajuće političko opredjeljenje i težnja, nasuprot velikodržavnim i genocidnim programima njihovih susjeda.
Ukoliko pak ovakvim insinuacijama ova služba želi da spriječi ostvarenje legitimnih prava manjinskih naroda u skladu sa najboljom tradicijom evropskih naroda, i plašeći narod, pokušava da spriječi dolazak evropskih standarda na naše rpostore, onda radi, nadam se, uzaludan posao.

BOŠNJACI.net: Hoće li opštiniski zvaničnici Plava i Rožaja, koje su očito na udaru KOS-ovaca, pokrenuti krivični postupak protiv Stojanovića za raspirivanje medju nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti?
Kemal PURIŠIĆ: Lično ne vjerujem da će se pukovnik naći na sudu, iako je nesporno da je svojom izjavom uznemirio javnost i doprinio stvaranju uslova za širenje medjunacionalne i medjuvjerske netrpeljivosti i nerazumijevanja. Sigurno je da ovakve izjave veoma štete nerazvijenim i pograničnim opštinama kakve su Plav i Rožaje jer unose nesigurnost i time podstiču demografsko pražnjenje ovog prostora, doprinose njihovoj izolaciji i sprječavaju procesa bržeg investiranja u njegovog razvoja.

Praktikovanje islama, stil oblačenja i izgled vjernika je unutar muslimanska stvar

BOŠNJACI.net: Stojanović u spomenutom intervjuu navodi neku grupu u Plavu i Rožaju nekih 200 pripadnika islama koji načinom oblačenja i saznanjema islam tumače na neki drugačiji način, odnosno poznatiji kao politički pokret “Vehabija”. Poznajući neke od njih znam da su to mirni momci i iz čestitih bošnjačkih porodica. Koliko po Vašem mišljenju oni kao takvi mogu predstaljati opasnost za neku zajednicu ili pak državu u ovom slučaju SiCG posebno ako se zna da ti momci nemaju nikave veze sa ektremizmom i terorizom koji im se nekontrolirano i bez argumentacije spočitava?
Kemal PURIŠIĆ: Pojava navodnog “vehabizma” na našim prostorima, odnosno pojava odredjenih (manjih) razlika u praktikovanju islama, a koje se ogledaju u načinu obavljanja namaza, stilu oblačenja i izgledu vjernika je, u najmanju ruku, unutarmuslimanska stvar. Ta naša stvar, dakle, nema nikakve veze sa islamskim ekstremizmom, ali ima veze sa odnosima unutar mezheba u islamu. Obzirom da je to relativno novo na našim prostorima, da utiče na «akciono jedinstvo» u džematu, da je izazvalo rasprave i podozrenja, poželjno je da se pitanje raspravi unutar uleme. To svakako nije problem KOS-ovaca niti treba oni da ga rješavaju.
Na ovu pojavu, po mom mišljenju, treba isljučivo gledati kao na jednu od posljedica globalizacije svijeta i preispitivanja dosadašnje prakse u tumačenju i praktikovanju islama na Balkanu.
Svjedoci smo, nažalost, da se jedino uz pojam “islamski fundamentalizam” može lahko nakalemiti retrogradnost, radikalizam i dr. pežorativna svojstva, i ako ovaj pojam u suštini znači težnju da se islam shvati i praktikuje na izvorni način, što nije opasno i nazadno, naprotiv, imajući u vidu samu suštinu islamskog vjerovanja.
Iskreno govoreći u Plavu i Gusinju, nažalost, ima relativno mali broj vjernika, koji redovno obavljaju namaz u džemaatu. Medju njima ima, koliko ja znam, desetak mladića koji podsjećaju na navodene “vehabije”, iako oni tvrde da to nisu, niti po mome sudu, znaju išto o «vehabizmu». Mislim da se uglavnom radi o čestitim mladićima i iskrenim vjernicima, od kojih ne prijeti nikome opasnost, naročito ne državi. Jer pravi vjernici, bogobojazni ljudi, ne mogu biti opasni, već samo korisni gradjani koji šire prijateljstvo, ljubav, poštovanje na principima Božjih ćitaba Zebura, Tevrata, Indžila i Kur’ana.
S druge strane, mislim da jako zabrinjava činjenica da se i država i KOS sve češće miješaju u zakonom garantovanu autonomiju IVZ sa željom da tu arbitriraju, sumnjiče i podmeću.
Pripadnici i velikodostojnici drugih vjeroispovjesti koji takodjer nose bradu uopšte nisu sumnjivi elementi čak ni onda kada ispoljavaju visoki nivo ratobornosti i radikalizma, do mjere da ih u tome moraju sprječavati policiski kordoni.

Plav je čvrsto prikovan na dnu ljestvice najnerazvijenih opština u Crnoj Gori

BOŠNJACI.net: Složit će te se da promijenimo temu. Plav je još prije raspada SFRJ slovio za jednu od najsiromašnijih opština, kakva je danas ekonomska situacija u Plavu, pa i CG?

Kemal PURIŠIĆ: U Plavu, kao i u CG, ekonomske prilike su vrlo loše a to je posljedica više faktora. Naša opština je uvijek imala slabo razvijenu i niskoakumulativnu strukturu privrede, uglavnom zbog toga što se u razvoj nedovoljno ulagalo. To je uslovilo mali broj zapošljenih radnika, ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, slabo razvijen sektor usluga. Takodjer, opština ima loš saobraćajni položaj, neizgradjenu osnovnu komunalnu i društvenu infrastrukturu, obavezu da ravnomjerno razvija neophodnu infrastrukturu u dva opštinska supcentra itd. I tada i sada čvrsto smo prikovani na dnu ljestvice koja pokazuje razvijenost opština u Crnoj Gori, mjereno uobičajenim parametrima razvijenosti. Ti parametri govore da imamo tek 42,7% republičkog prosjeka razvijenosti, izraženo kroz sintetički kojeficijent razvijenosti.
Žestoka ekonomska kriza koja vlada ovim prostorima, bukvalno je zbrisala postojeću privredu i u Crnoj Gori i u Plavu, pa su mnoga od preduzeća dospjela u stečaj ili likvidirana. Ova preduzeća godinama nisu ništa proizvodila, radnici ne primaju zarade ili se nalaze u štrajku, a ovih dana i formalno većina uposlenih radnika je proglašena tehnološkim viškom i upućeni su na Biro rada.
Većina plavskih preduzeća je privatizovana kroz postupak masovne vaučerske privatizacije, ali od toga do sada nije bilo fajde, jer kao ni prijedhodno državni fondovi, tako ni sada privatizacioni fondovi nisu ništa učinili da se sačuva ili pokrene proces proizvodnje. Ovo važi i za preduzeća koja objektivno rečeno, imaju solidne proizvodne mogućnosti (drvoprerada, turizam i ugostiteljstvo, proizvodnja plastike, mliječnih proizvoda).
Nakon 15 godina propadanja privrede, sadašnje stanje izgleda od prilike ovako: broj zapošljenih radnika pao je sa 2250 na oko 1400, od čega samo pola radi u privredi, ali zato ne primaju zarade za period od godinu dana ili više ili pak primaju garantovane zarade. Posao traži oko 1750 ljudi, od čega tridesetak sa VŠS ili VS. Male i neredovne penzije prima oko 1200 penzionera, a oko 460 porodica prima materijalnu pomoć za izdržavanje.
Ovih dana se dešava završni čin ekonomsko-socijalnog kolapsa plavske privrede. Radnici koji su se bar malo nadali da će sačuvati svoj posao i primati makar garantovane zarade se masovno upućuju na biro rada zbog uvodjenja stečaja i proglašenja tehnološkog viška.

BOŠNJACI.net: Koliko se crnogorsko rukovodstvo zalaže da Plav, pa i druge manje opštine krenu nekim putem razvitka, odnosno reformi kako su najavljivali oni koji već više od 10 godina vedre i oblače u crnogorskoj politici?
Kemal PURIŠIĆ: Mislim da tzv. razvojne mjere iz Vladine agende tek simbolično popravljaju ekonomske prilike u Crnoj Gori, pa nekog boljitka praktično i nema, jer se mali pozitivni efekti ponište velikim nepovoljnim trendovima u proizvodnji i životnom standardu.
Najveći problem za našu opštinu i njoj slične je što Vlada nema politiku ravnomjernog razvoja regiona, koja bi podsticala brži razvoj nerazvijenih područja i njihovu integraciju u privredne tokove. Ustvari, od momenta ukidanja FNP-a nestao je svaki ozbiljniji razvoj ovog područja.
Drugi evidentni problem odnosno neodgovornost ili nemarnost Vlade je, što su dozvolili da upravni organi državnih fondova i direktore koje su ovi organi birali uz saglasnost Vlade, odnosno državnih fondova, dokrajče nejaku plavsku privredu. Treba jasno reći da su tzv. državni fodovi ( Fond za razvoj, Fond PIO i Fond zapošljavanja), a koji su bili pod direktnim uticajem Vlade za cio period od početka privatizacije do postupka masovne vaučerske privatizacije, prije dvije godine, dakle za punih 12 godina, imali sve ingerencije za postavljanje upravnih i poslovodnih struktura u preduzećima, pa dakle i odgovornost za ostvarene poslovne rezultate i sudbinu privrednih kolektiva.
Treći značajni problem je što ni sada Vlada ne pokazuje ozbiljnije interesovanje, da se u saradnji sa većinskim vlasnicima obezbijedi solidni strateški partner za ulaganja u pokretanje i dinamizaciju proizvodnje u nekim od preduzeća sa izvjesnom proizvodnom šansom (drvoprerada, turizam, poljopirvreda, sektor usluga...).
Nova privredna struktura koju čine mala preduzeća i preduzetničke radnje, uglavnom posluje u sektoru trgovine i usluga, ne proizvodi gotovo ništa i ni blizu ne može da kompezira efekte propadanja nekadašnje privrede, ni po obimu proizvonje niti po finansijskim rezultatima. Osim toga, ona ne može da apsorbuje ni mali dio otpuštenih radnika, niti da zaposli nove generacije radnika.

DPS-a koja je pojedinačno najača partija u Plavu i koja ima uticaj na Vladu CG, opredijelila za opstrukciju rada i aktivnosti na razvojnim projektima opštine Plav