 |
Wattwil, 21
Decembar 2007 god.
Poštovani
posjetioci, cjenjeni Bošnjaci i Bošnjakinje,
Bajro
Omeragić
Evo Vam nudimo Audio zapis snimat u studio Radija B-92, kao i
intervju u
Word formatu sa Bošnjačkim poslanikom u Skupštini Srbije gos.
Bajrom
Omeragićem.Neće
Vam biti teško da dođete do zaključka kako se naš poslanik grčevito
bori za svoj Sandžak i Bošnjački narod Sandžaka. Posebno kako se
bori da sačuva svog predpostavljenog, svog idola i šefa gos.
Sulejmana Ugljanina. Da je kojim slučajem svu svoju energiju koju je
potrošio na promociji sebe, svoga djeda, babe i porodice Omeragića,
preusmjerio na zaštiti svoga naroda i promociji Sandžaka nesumnjivo
je da bi danas naš narod imao nade za svoju srećniju budućnost i
nade da će Sandžak ipak preživjeti. Njegova grčevita borba da dokaže
Srbima da se do juče nije borio za Autonomiju Sandžaka zajedno sa
njegovim šefom, Sulejmanom Ugljaninom, kao i njegova borba da dokaže
činimi se sebi a i drugima da je on bio veliki biznismen u
Švicarskoj i da njega kako i sam kaže svi znaju kao poznatog
poslovnog čovjeka (tapkaroša Avio karata pri agenciji Albanaca iz
Malesije) najbolje govore zašto je Sandžak doživio ovo što je sada i
zašto je Bošnjački narod u stanju u kojem se danas nalazi. Ipak Vama
propuštam da sami najbolje ocijenite nakon što saslušate ovaj Audio
zapis.
ODRŽAN KONGRES BOŠNJAKA SANDŽAKA
N.Pazar,
04.04.2006
NOVI
PAZAR –
Na Kongresu Bošnjaka Sandžaka koji je u subotu održan u Novom Pazaru
usvojena je Rezolucija o rešenju statusa celovitog Sandžaka i
položaju Bošnjaka u ovom regionu. U tekstu Rezolucije se navodi da
se bilo kakva podela Sandžaka neće priznati i da "on mora ostati
celovit u granicama koje su mu priznate na zasedanju AVNOJ-a
1943.godine".
"Bilo ko da
donese akt o cijepanju Sandžaka bošnjački narod to neće priznati i
suprotstavit će se tome svim demokratskim sredstvima", navodi se u
Rezoluciji. Kongres je održan na inicijativu građana, a u samu
organizaciju bile su uključene vanparlamentarne stranke Sandžačka
alternativa (SA), Sandžačka demokratska unija (SDU) i Narodni pokret
Sandžaka (NPS) koji ima odbornike u Tutinu i Sjenici.
Na
Kongresu, kojim su odlučivala 783 delegata, proglašeno je da se
Bošnjacima vraća status naroda koji je oduzet Žabljačkim ustavom.
Učesnici skupa su obnovili rad Bošnjačkog nacionalnog veća Sandžaka
(BNVS) kao najvećeg političkog tijela Bošnjaka koje treba da zastupa
interese ovog naroda. "BNVS će postupati u skladu sa referendumskom
odlukom gradjana iz 1991.godine o potpunoj političkoj i
teritorijalnoj jedinici Sandžaka", navodi se u Rezoluciji. Kongresu
Bošnjaka Sandžaka prisustvovali su predstavnici Posmatračke misije
Evropske unije, Ambasade Slovenije u Srbiji i Crnoj Gori, Zajednice
sandzačke dijaspore i nekoliko gostiju iz Bosne i Hercegovine medju
kojima je bio Omer Behmen, jedan od najbližih saradnika Alije
Izetbegovića.
Kongresu nisu prisustvovali predstavnici koalicije Liste Sandžak
Sulejmana Ugljanina i Sandžačke demokratske partije Rasima Ljajića,
iako su bili pozvani.

Sandžak celovit,
Bošnjaci narod
Novi Pazar - Učesnici kongresa
Bošnjaka Sandžaka zatražili su da ova oblast dobije autonomiju na
osnovu referenduma iz oktobra 1991. godine i usvojili deklaraciju u
kojoj piše da Sandžak treba da bude celovit, a Bošnjaci narod. U
tekstu deklaracije se navodi da ako "bilo ko donese akt o cepanju
Sandžaka, bošnjački narod to neće priznati i suprotstaviće se svim
demokratskim sredstvima", i dodaje da su granice Sandžaka priznate
na "zasedanju AVNOJ 1943. godine". Proglašeno je i da se Bošnjacima
vraća status naroda koji je oduzet Ustavom SRJ.
Kongres Bošnjaka Sandžaka inicirala je
najmlađa koalicija bošnjačkih vanparlamentarnih stranaka - Sandžačka
demokratska unija, Sandžačka alternativa, kao i Narodni pokret
Sandžaka, koji ima odbornike u Tutinu u Sjenici. Održan je minulog
vikenda u Novom Pazaru, a prisustvovala su mu je 783 delegata iz
svih sandžačkih gradova.
Jasmina Nušević, član najužeg rukovodstva
Stranke za Sandžak, rekla je da prema platformi ove partije, ukoliko
se razdvoje Srbija i Crna Gora, Sandžak bi trebalo da bude
prekogranična regija, a u slučaju da državna zajednica opstane,
administrativno-teritorijalna jedinica.
Učesnici skupa obnovili su rad Bošnjačkog
nacionalnog veća Sandžaka (BNVS) kao najvišeg predstavničkog tela
Bošnjaka u Sandžaku, bez koga se ne mogu donositi odluke o statusu.
Na ovom skupu izabrana su 63 člana BNVS,
odnosno dve trećine je izabrano a jedna trećina članova se kooptira.
Među onima koji su izabrani su članovi rukovodstva partija koje su
inicirale održavanje ovog kongresa. Predsednik BNVS i organi biće
naknadno izabrani.
Kongresu Bošnjaka Sandžaka prisustvovali su
predstavnici Posmatračke misije EU, Ambasade Slovenije u SCG,
Zajednice sandžačke dijaspore, kao i nekoliko gostiju iz BIH, među
njima i Omer Behmen, visoki funkcioner SDA BIH. Skupu nisu
prisustvovali predstavnici koalicije Lista za Sandžak Sulejmanina
Ugljanina i Sandžačke demokratske partije, mada su bili pozvani.
U publikaciji "Prava manjina u multietničkim
sredinama u Sandžaku" koju je Sandžački odbor za zaštitu ljudskih
prava i sloboda nedavno objavio podseća se da je poslednju deceniju
dvadesetog veka obeležila napetost u ovom regionu kao i brojni
primeri najtežih oblika kršenja ljudskih prava: ubistva, pljačke,
otmice, politički montirani procesi...
Stoga se preporučuje kao neophodno usvajanje
zakona o zaštiti manjina na republičkom nivou koji bi konkretizovao
manjinska prava, ali i zakonao nacionalnim savetima, koji bi
preciznije regulisao pitanje izbora i nadležnosti ovih tela. Tako bi
se rešili problemi koji su se do sada javljali u konstituisanju i
radu nacionalnih saveta koji bi trebalo da se bave predstavljanjem
manjina i očuvanjem njihovog identiteta.
Na stanje u Sandžaku uticala je blizina dva
krizna žarišta, BIH i Kosovo, ali i nedefinisani status Bošnjaka. "Put
prevazilaženja posljedica razorne propagande, etničkih stereotipa i
predrasuda, imajući u vidu ranija negativna iskustva, biće veoma
mukotrpan", smatra Sandžački odbor za ljudska prava.
Ova nevladina organizacija ističe da Sandžak,
kao sastavni deo ove države i društva, ne sme ostati na margini i da
ekonomska kriza ovu regiju godinama uništava. "Izvjestan privremeni
‘privredni bum’ Novog Pazara je bio više rezultat delovanja sive
ekonomije nego planskog razvoja. To pokazuje i sve izraženije
zamiranje novopazarske ‘male privrede’. Državni mediji, međutim, i
dalje uporno govore o daljem privrednom ‘bumu’ Novog Pazara, čime se
zapravo skida odgovornost sa države da mu pomogne", piše, pored
ostalog, u ovoj publikaciji. S. Novosel - S. Biševac

PODGORICA - Bošnjački blok za jedinstveni Sandžak i
zajedničku državu Srbija i Crna Gora pristupio je danas crnogorskom
bloku stranaka koje se zalažu za očuvanje državne zajednice. Iz
bloka za zajedničku državu je saopšteno da je to dogovoreno na
sastanku njegovih lidera Predraga Bulatovića, Predraga Popovića,
Ranka Kadića i Gorana Danilovića sa predstavnicima Bošnjačkog bloka
Erdžanom Fetahovićem i Šefketom Krcićem. Bošnjački blok formirale su
juče u Rožajama Bošnjačka demokratska stranka, Bošnjačka nacionalna
zajednica u Crnoj Gori, Matica Bošnjaka, Bošnjački kulturni centar,
Udruženje studenata
Sandžaka i Udruženje pisaca
Sandzaka. U sporazumu o formiranju tog bloka navodi se da im je
interes očuvanje SCG i jedinstvenog Sandzaka kao garanta ostvarenja
jedinstva nacionalnog bića Bošnjaka.

Bošnjačko Nacionalno
Vijeće Sandžaka / Srbije i Crne Gore
Subota,
21 januar 2006 god. Wattwil-CH

Bošnjačko Nacionalno
Vijeće u Srbiji i Crnoj Gori

Obraćanje podpresjednika BNV-Srbije i crne
gore
Dr. Amera Halilovića
Bošnjacima Sandžaka, Srbije i c. gore u dijaspori-Švicarska u
prepunoj sali pred nekoliko stotina Sandžačkih Bošnjaka..
Audio zapis tipkati na
ili na
sliku:

 
Zaštita
prava manjinskih naroda i nacionalnih manjina
- Zakon
o zaštiti prava i sloboda nacionalnih i etničkih manjina u SiCG
- Povelja
o ljudskim i manjinskim pravimai građanskim slobodama
- Pravilnik
o načinu rada skupština elektora za izbor saveta nacionalnih
manjina
-
Evropska povelja o regionalnim i manjinskim
jezicima
- Evropska
konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

DRAGANU ĐUROVIĆU I GZIMU
HAJDINAGI JUČE URUČEN PAKET ZAHTJEVA
Bošnjaci
“tuže” Vladu Miroslavu Lajčaku
Predstavnici
Bošnjačkog nacionalnog vijeća nezadovoljni položajem Bošnjaka u
Crnoj Gori juče su počeli razgovore sa Vladom Crne Gore o
ostvarivanju njihovih nacionalnih prava. Oni su najavili da će se
uskoro obratiti međunarodnim predstavnicima i visokom izaslaniku EU
za referendum u Crnoj Gori Miroslavu Lajčaku sa zahtjevom da izvrši
pritisak na crnogorski republički kabinet da poštuje bošnjačka
manjinska prava.
- Sa potpredsjednikom Vlade Draganom Đurovićem i ministrom za
manjine Gzimom Hajdinagom razgovarali smo o ostvarivanju osnovnih
nacionalnih prava Bošnjaka u Crnoj Gori. Podsjetili smo Vladu da je
Vijeće izabrano na osnovu Ustavne povelje i pratećeg zakona o
zaštiti manjina, koji je potpisala crnogorska aktuelna vlast.
Negodovali smo jer nam dosad nije omogućeno da ostvarujemo
elementarna prava. Upozorili smo da smo legitimni zastupnički organ
bošnjačkog korpusa i da je potrebno da Vlada obezbijedi određeni dio
sredstava za finansiranje barem Ureda vijeća u Rožajama - kaže Amer
Halilović, potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u SCG. On
dodaje da je Vijeće tražilo od Vlade da Bošnjacima zvanično prizna
simbole i nacionalne praznike koje je Vijeće shodno svom Statutu
usvojilo.
- Tražili smo da nam se prizna pravo na službenu upotrebu bosanskog
jezika u sredinama gdje za to postoje uslovi, da se ispoštuje
preporuka Ministarstva za manjine i da se već ratifikovana evropska
konvencija o regionalnim ili manjinskim jezicima dopuni sa
bošnjačkim jezikom. Sugerisali smo predstavnicima Vlade da je
potrebno da se pokrene inicijativa da se konvencija dopuni ovog
mjeseca i da se u školama, gdje postoje zakonski uslovi, u nastavu
uvede predmet bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture. Mi
već imamo udžbenike i nastavne planove i programe koji su prihvaćeni
u Srbiji i po kojima se izvodi nastava. Insistirali smo da imamo
više prostora na državnim medijima da bi mogli da prezentujemo našu
kulturu i tradiciju. Uskoro ćemo poslati zahtjev javnom servisu da
nam se omogući veći pristup na medijima, da bi jednom nedjeljno
imali polučasovnu ili jednočasovnu emisiju - objašnjava Halilović.
Prema njegovim riječima, Vlada je imala razumijevanja za zahtjeve
Bošnjaka.
- Očekujemo da će se razgovor o svim problemima uskoro nastaviti.
Narednih dana očekujemo razgovore sa predstavnicima međunarodne
zajednice, a sa Lajčakom početkom iduće sedmice. Lajčaku ćemo
iznijeti sve probleme o kojima smo razgovarali u Vladi Crne Gore -
ističe on. Halilović kaže da konkretnog dogovora sa Vladom Crne Gore
nije bilo, ali da ga uskoro očekuje.
Predsjednik Izvršnog odbora Vijeća Bošnjaka u SCG i narodni poslanik
u Skupštini Srbije Esad Džudžević kaže da Vijeće želi da bude
partner Vlade Srbije i Crne Gore.
- Nemamo nadležnost za političke stavove. Naš cilj je da postignemo
upotrebu službenog jezika i pisma, obrazovanje u skladu sa svojim
nacionalnim vrijednostima, informisanje na maternjem jeziku, zaštitu
kulturne baštine, i srazmjerno učešće u policiji, sudstvu, lokalnim
organima - do Vlade i parlamenta. Uspjeli smo da ostvarimo
zadovoljavajući položaj na svim prostorima bivše Jugoslavije.
Najmanje smo zadovoljni ostvarivanjem naših prava u Crnoj Gori -
naglašava Džudžević.
On dodaje da Vijeće interesuje ostvarenje ključnih stavova vezanih
za djelatnost Vijeća u državi koja se još uvijek zove Srbija i Crna
Gora, a jedan je međunarodno priznati subjekt.
- Bošnjačka nacionalna zajednica kao jedan korpus pokušava i
uspijeva u svim državama bivše Jugoslavije da svoja prava ostvari u
skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i međunarodnim standardima
- ističe Džudžević, dodajući da je 2005. godina obilježena početkom
ostvarivanja nacionalnih prava Bošnjaka što se već realizuje u
Srbiji.
- Odgovara nam fokusiranost međunarodne zajednice na Crnu Goru zbog
predstojećeg referenduma i to je pogodna mogućnost da konačno
ostvarimo naša manjinska prava - ocjenjuje Džudžević.
On je optužio Vladu Crne Gore da je kriva što se čeka dvije i po
godine da razgovori o ostvarivanju nacionalnih prava Bošnjaka počnu.
On dodaje da pitanje referenduma prepušta političkim strankama i
udruženjima.
- Lajčaku ćemo ispostaviti račun i reći da od njega očekujemo da
izvrši pritisak na Vladu Crne Gore da poštuje naša manjinska prava -
zaključuje Džudžević.
M.B.
Vukovićeva izjava rigidna
- Rigidna je izjava funkcionera Demokratske partije socijalista
Miodraga Vukovića koji tvrdi da u okviru “Lige za Sandžak” u liku
sandžačkih profitera funkcionišu i dvojica-trojica Bošnjaka sa
sjevera Crne Gore - ocjenjuje Avdo Gorčević.
Džudžević: Ne ubjeđujem Bošnjake da glasaju za SCG
Džudžević je demantovao da u južnom dijelu Sandžaka među Bošnjacima
vodi kampanju za očuvanje SCG i da ih ubjeđuje da glasaju za
zajedničku državu.
- Referendum je stvar demokratske procedure koja se usaglašava sa
standardima međunarodne zajednice. Građani Crne Gore će se na osnovu
svoje savjesti i svjesti opredijeliti za opciju koju smatraju da je
za njih najracionalnija. Nas interesuje ostvarenje prava koja u
Crnoj Gori nemamo - naglašava Džudžević. On dodaje da ne dijeli stav
Bajra Omeragića predstavnika Koalicije “Lista za Sandžak” koji je
pzovao Bošnjake da glasju za SCG.
- Njegovo je pravo da iznese stav svoje političke organizacije, iako
se s tim ne slažem. Građani imaju pravo da biraju i budu birani. Naš
cilj je da sa Vladom Crne Gore na evropski način okončamo priču o
ostvarivanju naših nacionalnih prava. Stav o referendumu nemamo -
zaključuje Džudžević.
Hajdinaga brine samo o Albancima
U Vijeću Bošnjaka tvrde da ih ne interesuje referendum, nego je
njihov cilj da počnu da se ostvarivanjem nacionalnih prava.
- Srbija i Crna Gora bile zajedno ili samostalne moraju da ostvaruju
svoje međunarodne obaveze. Od Hajdinage smo dobili uvjeravanja da je
u proceduri zakon o manjinama. Pitali smo ga da li je ministar za
albanska ili manjinska pitanja. Kao državni činovnik Hajdinaga brine
brigu o albanskoj manjini- kaže Halilović.

Radio Slobodna Evropa
Plebiscitarno za procrnogorsku
građansku opciju?
Sead SADIKOVIĆ - Radovan BOROVIĆ
Bošnjaci muslimani, koji u Crnoj Gori čine oko petnaest posto
ukupnog stanovništva, mogli bi da budu veoma značajan faktor na
eventualnom referendumu o državnom statusu Crnu Gore. Kakvo je
njihovo trenutno raspoloženje po tom pitanju?
„Privrženost Bošnjaka muslimana Crnoj Gori dokazivana je toliko
često da se njihovo opredjeljenje za independističku opciju može
smatrati neupitnim“, smatra Nusret Kalač, funkcioner Demokratske
partije socijalista i predsjednik opštine Rožaje. „Skoro
plebiscitarno opredjeljenje za procrnogorsku građansku opciju
garancija je da će se takav većinski stav ponoviti“, tvrdi on:
„Vjerujem da će bošnjaci devedeset posto glasat za nezavisnu
državu Crnu Goru. Bošnjaci su na fonu crnogorske državnosti, a oni
koji bi željeli da promijene tu svijest ja ne vidim da su jaki,
jer u principu dezavuiše se mali narod. Bošnjaci crnogorski će bit
za ovu državu i mi ćemo pobijedit“.
Takvo opredjeljenje produkt je manipulacije vlasti“, tvrdi
doktor Amer Halilović, potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog
vijeća i predsjednik Internacionalne demokratske unije. Bošnjaci
muslimani su, podsjetimo, nacionalnim partijama posljednih izbora
davali oko desetak odsto svojih glasova, što je bilo dovoljno tek
za ulazak u lokalne parlamente Plava i Rožaja. Izjašnjavanje na
referendumu, ako ga bude, biće bitno drugačije, pretpostavlja
doktor Halilović:
„U tom referendumu eventualnom razmišljamo iz prostog razloga
što smo mi prvo obespravljen narod, kao narod. Mi ne možemo u Crnu
Goru da ostvarimo nijednu od elementarnih prava. Drugo, oni ništa
ne obećavaju da će eventualno na tom referendumu bit nešto bolje u
toj nezavisnoj Crnoj Gori. Treće, oni su doveli narod na prosjački
štap. Mislim da, ako se to desi, da će organi to riješit. Ja
mislim da bi to odvajanje bilo štetno konkretno za bošnjački narod
iz mnogo razloga“.
„Pedesetak hiljada Bošnjaka i muslimana sa pravom glasa u Crnoj
Gori mogli bi biti odlučujući tas na vagi za crnogorsku
nezavisnost, ali ne i bezuslovno“, kaže predsjednik nekadašnje
Stranke demokratske akcije, danas Bošnjačke demokratske
alternative, doktor Sefer Međedović:
„Demokratska alternativa još nije zauzela stav o tome. Jezičak
na vagi u budućem referendumu. U svakom slučaju podržavamo
referendum pod uslovom ako aktuelna vlast bude bošnjacima dala
određene ustupke koje mi tražimo. Da imamo odgovarajući broj
poslanika u crnogorskom parlamentu i saglasno tome određen broj
resornih mjesta u ministarstvima, javnim službama i organima
lokalne samouprave“.
RSE: Da li to pomalo znači i uslovljavanje?
MEĐEDOVIĆ: Ne. Naprotiv. To je ocjena realne situacije.
Bošnjaci osjećaju da je Crna Gora njihova država i da oni
podržavaju referendum.
RSE: Kako posmatrate signale iz srbijanskog dijal Sandžaka koji
pomalo preferiraju jednu unionističku opciju?
MEĐEDOVIĆ. Ja mislim da sandžačka struja kod nas nema veliki
uticaj.
„Novopazarski bošnjački politički establišment je proteklih
godina veoma često donosio odluke koje su išle u prilog
Miloševićevoj velikosrpskoj politici“, kaže Rifat Vesković,
predsjednik Demokratke zajednice muslimana bošnjaka Crne Gore:
„A da je to tačno potvrđuje i najnoviji sporazum
Ugljanin-Koštunica. Njihova argumentacija za opstanak državne
zajednice u svemu je potpuno identična velikosrpskoj doktrini
Miloševića prije, a sada Koštunice. Vjerujem da ne mogu imati
nikakav značajan uticaj na bošnjake muslimane u Crnoj Gori. Ako
crnogorska vlast bude imala dovoljno sluha za realne političke
zahtjeve muslimana Bošnjaka u Crnoj Gori, imaće i plebiscitarnu
podršku muslimana Bošnjaka za referendum koji će se, nadam se,
uskoro održati“.
* * * * *
Uoči raspleta krize u državnoj zajednice SCG iz Sandžaka,
tačnije Novog Pazara, stižu sve glasniji zahtevi za njeno očuvanje.
Dok se Bošnjaci u Crnoj Gori zalažu za samostalnost njihovi
sunarodnici u Novom Pazaru smatraju da je državna zajednica Srbija
i Crna Gora najbolji okvir za nacionalnu celovitost bošnjačke
zajednice. To ističe generalni sekratar Liste za Sandžak Nervin
Bejtović.
“Lista za Sandžak se zalaže za očuvanje državne zajednice
Srbije i Crne Gore, a samim tim i za očuvanje Sandžaka. Međutim,
za nas kao političku organizaciju svako rešenje povodom ovog
pitanja koje će se postići u saradnji sa Evropskom unijom i
međunarodnom zajednicom biće prihvatljivo iz prostog razloga što
mi smatramo da je budućnost svih nas sa ovih prostora, mislim s
prostora bivše Jugoslavije upravo u Evropi bez granica, u
ujedinjenoj Evropi.”
Meho Mahmutović, član Predsedništva Sandžačke demokratske
partije Rasima Ljajića, smatra da je opstanak državne zajednice
takođe najbolji okvir za sve narode u Srbiji i Crnoj Gori.
“Zašta se mi zalažemo, to je da pokušamo na bilo koji način da
objasnimo tim ljudima zbog čega je i za njih i za sve nas najbolje
očuvanje državne zajednice ili neki drugi modalitet u koji bi ušle
obe države članice, jer za ulazak u Evropsku uniju kao što ste
mogli videti i kroz priču svih predstavnika Evropske unije da je
najlaški i najkraći put ulaska i Srbije i Crne Gore u Evropsku
uniju, dakle, ulazak kroz jedan vide zajedničke države.”
Dakle, dok na jednoj strani Bošnjaci u Crnoj Gori podržavaju
projekat crnogorske nezavisnosti, njihovi sunarodnci u Novom
Pazaru zalažu se za očuvanje postojeće zajednice, tvrdeći da je
ona najbolji okvir za očuvanje nacionalnog i evropskog indentiteta
regije čime se može tumačiti ova različitost budućnosti regije,
političkoj lojalnošću Beogradu sa jedne ili Podgorice sa druge
strane, analizira Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
“To se objašnjava istorijiskih razlozima da su oni bili
relativno dobro integrisani za crnogorsko društvo, izražava se i
ovom političkom činjenicom da je etnonacionalizam bošnjački nije
imao svoja središta u samoj Crnoj Gori. Imao ih je u Novom Pazaru
i imao ih je u Sarajevu. To je opasno zato što u samom Novom
Pazaru postoje dve međusobno izuzetno zavađene struje. Druga je
stvar šta će Ugljanin govoriti, ali je činjenica da Bošnjačko
nacionalno veće kojim on presedava i kojeg je on napravio još i
doba Miloševića, objavilo svoj projekt ‘Republika Sandžak u SRJ’.
To što oni trenutno nemaju političku težinu i što čekaju kako će
se opredeliti blok oko Bulatovića i da li će taj srpski odgovor
biti žestok, to je samo privremeno stanje. Ukoliko Srbija zaista
zaigra na opstrukciju referenduma ili prosrpske stranke u Crnoj
Gori onda ćete videti da će se aktivirati ta priča o Sandžaku kao
republici u SCG.”
Dušan Janjić naglašava da se dva politička bloka koje predvode
Sulejman Ugljanin i Rasim Ljajić u Novom Pazaru samo prividno
političku slažu oko pitanja referenduma i da je veoma opasno
poigraviti se na podeljenost nacionalnu korpusa Bošnjaka.
“Dakle, ukoliko bi Beograd ili bilo ko u Crnoj Gori zaigrao na
tu žestoku podelu među Bošnjacima, dakle da proba da odvoji jedno
par posto glasača što bi Ugljanin mogao da postigne, sigurno je da
bi zaoštrio međuetničke odnose pre svega između Bošnjaka i
Albanaca, koji su listom za nezavisnost u Rožajima i nije džabe od
1997. Rožaje kao opština fiksirano kao opština najvećeg rizika i
mogućeg početka etničkih sukoba u Crnoj Gori. Dakle, na to nema
pravo niko da igra, a čak i ako se poziva na održanje SCG. Ako,
SCG treba da se održi preko etničkog sukoba pa to smo naučili,
Milošević je to probao i vidi se dokle je i on došao i dokle je
država došla.

22. Mar. 2004.
EKSLKLUZIVNI INTERVIEW: Kemal PURIŠIĆ,
potpredsjednik Bošnjačke demokratske alternative CG (BDA CG) i
savjetnik za razvoj i investicije u SO Plav
U CRNOJ GORI JE NA DJELU
POLITIKA NACIONALNE I KULTURNE ASIMILACIJE BOŠNJAKA
Razgovarao: Esad KRCIĆ
|

Kemal PURIŠIĆ |
BOŠNJACI.net:
Gospodine Purišiću, počet ćemo ovaj razgovor od teme koja kruži ovih
dana dražvnom zajednicom SiCG, a posebno sjevernim dijelom CG. Naime,
šef VBA (bivši KOS) pukovnik Momira Stojanović je u interviju za
Novinsku agenciju “Tanjug” rekao da na području Plava i Rožaja
postoje “muslimanski fundamentalisti” te “ekstremističke
organizacije”, koje su po njegovim riječima povezani sa teroristima.
Možete li nam konkretno reći o čemu se radi?
Kemal PURIŠIĆ:
Radi se o opasnoj i tendencioznoj podvali ekstremizma Bošnjacima i
drugim pripadnicima islamske vjeroispovijesti, koji su sasvim
sigurno lojalni gradjani Crne Gore i koji su, može se reći, pokazuju
veliku dozu patriotizma prema ovoj republici. Crna Gora je sa svoje
strane, imajući u vidu historiju odnosa države prema Bošnjacima još
uvijek veliki dužnik. Nažalost, može se lahko dokazati da ni nakon
svog tzv. gradjanskog ustrojstva nije pokazala elana da ih tretira
kao svoje i ravnopravne gradjane. Ta okolnost je ostavila dovoljno
prostora da se bez ikakvih posljedica atakuje na elementarna prava
gradjana, pa i konstruišu neobične izmišljotine poput ove. Očigledno
je da su drugi neki motivi, a ne profesionalna zabrinutost podstakli
pukovnika Stojanovića da ukaže na opasnost od samo njemu znanog
“muslimanskog terorizma” u Crnoj Gori, pa je iskonstruisao pomenutu
podvalu i od vjernika stvorio “Vehabije” i “teroriste”. Stil ove
izjave i timing odaju utisak da se na našim prostorima malo toga
promijenilo u odnosu na blisku prošlost, naročito kada su u pitanju
manjinske zajednice. Čudi dakle okolnost da je šef tajne vojne
policije državne zajednice uznemirio bez ikakvog razloga ukupnu
javnost, naročito Bošnjake i to na mubarek dan Kurban bajrama,
velikog islamskog praznika mira i solidarnosti. Bombastični naslovi
i udarne vijesti svih medija su dodatno podgrijali stvar po već
oprobanom receptu.
Da li su svi koji
nose brade i ulaze u plavske i rožajske džamije potencijalni
neprijatelji države?
Može se reći ništa novo za naše okolnosti.
Koliko ja, makar i uzgradno pratim naše ukupne i političke prilike,
rijetko kad se afirmativno izvještavalo u javnim medijima o Plavu i
o Bošnjacima. Bez obzir na to da li će gospodin Stojanović ubijediti
državni vrh i ministra Tadića i pomoćnika ministra Maraša da su svi
koji nose brade i ulaze u plavske i rožajske džamije potencijalni
neprijatelji države, krajni cilj je , dobrim dijelom ostvaren.
Medijski efekti bilo kojeg demantija ne mogu ni blizu da ostave
utisak koji stvara ekskluzivno objavljena vijest. Područje je dakle
označeno kao potencijalno nestabilno, a mogući remetilački faktor su
0,6% Bošnjaka, pripadnika islama, koji iz vjerskih razloga “skraćuju
brkove a puštaju bradu” pokušavajući i na taj način da praktikuju
islam onako kako su ga praktikovali izvorno (čitaj «fundamentalno»)
prvi pripadnici islama, gle čuda i prvi velikodostojnici i nekih
drugih vjeroispovjesti.
Političko ludilo i
novinarsko beščašće stvorili su platformu za posljednji genocid
BOŠNJACI.net: Kako su gradjani Plava
i Rožaja, i uopće CG prihvatili ovako paušalne izjave šefa VBA (čitaj
KOS-a), pri tom ne nudeći konkretne dokaze, ili pak imena tih nekih
“ekstremista i terorista”?
Kemal PURIŠIĆ:
Mislim da nisu puno iznenadjeni, jer im se vrlo često priredi slična
farsa. Uznemirini jesu jer su im još svježi utisci iz vremena
političkog ludila i novinarskog beščašća koja su stvorila platformu
za posljednji genocid. Naročito su uznemireni što se ponovo iz vrha
vojnih vlasti sumnjiči cio jedan narod da snuju zavjere o stvaranju
tzv. islamske države “Sandžak”. Naravno, ljudi se sjećaju da je iz
iste kuhinje podvala i laži stvorena haranga, hapšenja, progoni,
miniranja objekata, etničko čišćenje, sudjenje političarima i td. a
koja je rezultirala masovnim egzodusom Bošnjaka sa prostora gdje
tradicionalno žive.
|
Kemal Prišić, dipl. ekonomista, rodjen je 1959. godine u
Plavu. Oženjen je i otac je dvoje djece. Od 1984. godine radi u
opštini Plav uglavnom na poslovima razvoja ili rukovodioca
opštinskih organa uprave (tri puta), sada trenutno radi na
poslove savjetnika za razvoj i investicije u SO Plav. Bio JE
predsjednik IO SDA CG i dva puta nosilac noalicione izborne
liste bošnjackih stranaka u CG. Potpredsjednik je BDA CG (ranija
SDA CG), član je i tehnički rukovodilac radova na izgradnji
džamije "Sultanije".
Hobi-šah i izleti u prirodu. |
BOŠNJACI.net: Prateći medije ovih
dana, osim nekih bošnjačkih organizacija i intelektualaca, kao i
možda par crnogorskih stranaka koje su žučno reagirali na
Stojanovićevo paušalo istupanje čini mi se da čelne političke
ličnosti u CG, pa i SiCG uglavnom šute. Zašto?
Kemal PURIŠIĆ:
Dobro ste zapazili da je uglavnom izostala ozbiljna kritika pomenute
izjave, iako se u državnim medijima najavljuje da će se na nadležnim
mjestima razmotriti sporni intervju i njegovi učinci. Blago rečeno,
čudno je što gospodin Vujanović kao član Vrhovnog savjeta odbrane
nije ništa znao o “strašnoj opasnosti” od islamskog ekstremizma,
gospodin Marović i ministar Tadić kao i pomoćnik Maraš misle da je
pomenuta opasnost pod kontrolom, a za to vrijeme pukovnik Stojanović
već daje uzbunu svim čuvarima reda i poretka. To ipak govori o
slaboj civilnoj kontroli ove službe, kao i efektu izbornih rezultata
u Srbiji i nove politike koja se u tom smislu nazire.
Dakle, uslijedila je dosta blaga i zakašnjela
reakcija civilnih šefova pukovnika KOS-a. Oni ga ustvari nisu ni
demantovali već su nastojali samo da umire javnost.
Bošnjacima ne vjeruju
oni za koje su glasali
BOŠNJACI.net: Ovo se također odnosi
i na najodgovornije državne institucije, zašto šuti Vlada, zatim
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vojska, oni se još uvijek nisu
javno odredili prema Stojanovićevom istupanju, koje očito nema
osnova?
Kemal PURIŠIĆ:
Već sam napomenuo da situacija u državnoj zajednici i nedavno
održani izbori u Srbiji sigurno doprinose konfuziji. Ipak,
problematično je što će se o ovom ekscesu razgovarati izgleda
isključivo na pritisak nekoliko uticajnijih pripadnika bošnjačke
nacije. Taj indolentan i podozriv odnos prema trećini svojih birača
je blago rečeno čudan. Medjutim, to je prevashodno njihov problem.
Najbliže su očigledno istini oni koji tvrde da Bošnjacima ne vjeruju
ni oni za koje su glasali.
Inače, na čelu vojnog ministarstva je Boris
Tadić, podpredsjednik Demokratske stranke koja je dobila većinu
bošnjačkih glasova u Srbiji, a njegov pomoćnik je Vukašin Maraš,
uticajni član i predstavnik DPS-a, stranke koja je takodjer dobila
veliku većinu bošnjačkih glasova u Crnoj Gori. Otuda veoma čudi
izostanak brze i efikasne istrage o njoj, bez obzira što očigledno
izjava ne «drži vodu».
BOŠNJACI.net: Šta mislite odakle taj
“strah” koju iznosi jedan šef tajne službe od pripadnika islama,
kada se zna da na podurčju sadašnje zajednice njih ima nešto oko 2%?
Kemal PURIŠIĆ:
Ne vjerujem da se pukovnik Stojanović plaši ekstremizma o kojem
govori, jer on najbolje zna da ne postoje razlozi za strah, da ne
postoji dakle organizovani ekstremizam u redovima Bošnjaka, pa i
pripadnika islama na ovim prostorima, niti bilo kakva aktivnost na
organizovanom radu oko stvaranja države “Sandžak”. Procjene koje su
pomenute su apsurdne iz više razloga. Naime, ne postoji realna
opasnost po državni poredak, kao i državu od desetak miliona
gradjana od par stotina vjernika, makar i bili ekstremisti, niti pak
od jednog manjinskog naroda koji jedva da ima oko polovinu
stanovništva na prostoru nekadašnje administrativno-teritorijalne
jedinice Sandžak. Pritom ovaj narod čini tek oko 2% ukupnog
stanovništva države. Zatim islam kao religija u suštini izgradjuje
odnos lojalnosti prema državi u kojoj živi, što je duboko
ukorijenjeno u islamskoj tradiciji. Takodjer, jasno se uočava
odsustvo “opasnih” političkih programa, odsustvo resursa da se
postave takvi ciljevi kao i trenutno vladajuće političko
raspoloženje i široka disperzija političkih opcija kod Bošnjaka u
obje države članice državne zajednice. Sve ovo govori o
neutemeljenosti ocjene koju je dao pukovnik Stojanović. Ovdje želim
da pomenem da su mnogi pripadnici bošnjačkog naroda, politički
aktivisti i drugi gradjani, po istoj optužbi hapšeni, osudjeni,
robovali i bili potom pomilovani i rehabilitovani, očigledno zbog
neutemeljenosti optužbi. Jednako tako je proizvoljan i netačan i dio
optužbi upućen nekim političkim partijama i ljudima koji su bliski
Islamskoj vjerskoj zajednici u Srbiji. Lahko se može dokazati da
nikada u zadnjih stotinjak godina nije postojao ovakav ili sličan
program kod Bošnjaka kao vladajuće političko opredjeljenje i težnja,
nasuprot velikodržavnim i genocidnim programima njihovih susjeda.
Ukoliko pak ovakvim insinuacijama ova služba
želi da spriječi ostvarenje legitimnih prava manjinskih naroda u
skladu sa najboljom tradicijom evropskih naroda, i plašeći narod,
pokušava da spriječi dolazak evropskih standarda na naše rpostore,
onda radi, nadam se, uzaludan posao.
BOŠNJACI.net: Hoće li opštiniski
zvaničnici Plava i Rožaja, koje su očito na udaru KOS-ovaca,
pokrenuti krivični postupak protiv Stojanovića za raspirivanje medju
nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti?
Kemal PURIŠIĆ:
Lično ne vjerujem da će se pukovnik naći na sudu, iako je nesporno
da je svojom izjavom uznemirio javnost i doprinio stvaranju uslova
za širenje medjunacionalne i medjuvjerske netrpeljivosti i
nerazumijevanja. Sigurno je da ovakve izjave veoma štete
nerazvijenim i pograničnim opštinama kakve su Plav i Rožaje jer
unose nesigurnost i time podstiču demografsko pražnjenje ovog
prostora, doprinose njihovoj izolaciji i sprječavaju procesa bržeg
investiranja u njegovog razvoja.
Praktikovanje islama,
stil oblačenja i izgled vjernika je unutar muslimanska stvar
BOŠNJACI.net: Stojanović u
spomenutom intervjuu navodi neku grupu u Plavu i Rožaju nekih 200
pripadnika islama koji načinom oblačenja i saznanjema islam tumače
na neki drugačiji način, odnosno poznatiji kao politički pokret “Vehabija”.
Poznajući neke od njih znam da su to mirni momci i iz čestitih
bošnjačkih porodica. Koliko po Vašem mišljenju oni kao takvi mogu
predstaljati opasnost za neku zajednicu ili pak državu u ovom
slučaju SiCG posebno ako se zna da ti momci nemaju nikave veze sa
ektremizmom i terorizom koji im se nekontrolirano i bez
argumentacije spočitava?
Kemal PURIŠIĆ:
Pojava navodnog “vehabizma” na našim prostorima, odnosno pojava
odredjenih (manjih) razlika u praktikovanju islama, a koje se
ogledaju u načinu obavljanja namaza, stilu oblačenja i izgledu
vjernika je, u najmanju ruku, unutarmuslimanska stvar. Ta naša stvar,
dakle, nema nikakve veze sa islamskim ekstremizmom, ali ima veze sa
odnosima unutar mezheba u islamu. Obzirom da je to relativno novo na
našim prostorima, da utiče na «akciono jedinstvo» u džematu, da je
izazvalo rasprave i podozrenja, poželjno je da se pitanje raspravi
unutar uleme. To svakako nije problem KOS-ovaca niti treba oni da ga
rješavaju.
Na ovu pojavu, po mom mišljenju, treba
isljučivo gledati kao na jednu od posljedica globalizacije svijeta i
preispitivanja dosadašnje prakse u tumačenju i praktikovanju islama
na Balkanu.
Svjedoci smo, nažalost, da se jedino uz pojam
“islamski fundamentalizam” može lahko nakalemiti retrogradnost,
radikalizam i dr. pežorativna svojstva, i ako ovaj pojam u suštini
znači težnju da se islam shvati i praktikuje na izvorni način, što
nije opasno i nazadno, naprotiv, imajući u vidu samu suštinu
islamskog vjerovanja.
Iskreno govoreći u Plavu i Gusinju, nažalost,
ima relativno mali broj vjernika, koji redovno obavljaju namaz u
džemaatu. Medju njima ima, koliko ja znam, desetak mladića koji
podsjećaju na navodene “vehabije”, iako oni tvrde da to nisu, niti
po mome sudu, znaju išto o «vehabizmu». Mislim da se uglavnom radi o
čestitim mladićima i iskrenim vjernicima, od kojih ne prijeti nikome
opasnost, naročito ne državi. Jer pravi vjernici, bogobojazni ljudi,
ne mogu biti opasni, već samo korisni gradjani koji šire
prijateljstvo, ljubav, poštovanje na principima Božjih ćitaba Zebura,
Tevrata, Indžila i Kur’ana.
S druge strane, mislim da jako zabrinjava
činjenica da se i država i KOS sve češće miješaju u zakonom
garantovanu autonomiju IVZ sa željom da tu arbitriraju, sumnjiče i
podmeću.
Pripadnici i velikodostojnici drugih
vjeroispovjesti koji takodjer nose bradu uopšte nisu sumnjivi
elementi čak ni onda kada ispoljavaju visoki nivo ratobornosti i
radikalizma, do mjere da ih u tome moraju sprječavati policiski
kordoni.
Plav je čvrsto
prikovan na dnu ljestvice najnerazvijenih opština u Crnoj Gori
BOŠNJACI.net: Složit će te se da
promijenimo temu. Plav je još prije raspada SFRJ slovio za jednu od
najsiromašnijih opština, kakva je danas ekonomska situacija u Plavu,
pa i CG?
|

Vjernici ne mogu biti opasni, već samo korisni gradjani
Iskreno govoreći u Plavu i Gusinju, nažalost, ima relativno mali
broj vjernika, koji redovno obavljaju namaz u džemaatu. Medju
njima ima, koliko ja znam, desetak mladića koji podsjećaju na
navodene “vehabije”, iako oni tvrde da to nisu, niti po mome
sudu, znaju išto o «vehabizmu». Mislim da se uglavnom radi o
čestitim mladićima i iskrenim vjernicima, od kojih ne prijeti
nikome opasnost, naročito ne državi. Jer pravi vjernici,
bogobojazni ljudi, ne mogu biti opasni, već samo korisni
gradjani koji šire prijateljstvo, ljubav, poštovanje na
principima Božjih ćitaba Zebura, Tevrata, Indžila i Kur’ana.
S druge strane, mislim da jako zabrinjava činjenica da se i
država i KOS sve češće miješaju u zakonom garantovanu autonomiju
IVZ sa željom da tu arbitriraju, sumnjiče i podmeću. |
Kemal PURIŠIĆ:
U Plavu, kao i u CG, ekonomske prilike su vrlo loše a to je
posljedica više faktora. Naša opština je uvijek imala slabo
razvijenu i niskoakumulativnu strukturu privrede, uglavnom zbog toga
što se u razvoj nedovoljno ulagalo. To je uslovilo mali broj
zapošljenih radnika, ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, slabo
razvijen sektor usluga. Takodjer, opština ima loš saobraćajni
položaj, neizgradjenu osnovnu komunalnu i društvenu infrastrukturu,
obavezu da ravnomjerno razvija neophodnu infrastrukturu u dva
opštinska supcentra itd. I tada i sada čvrsto smo prikovani na dnu
ljestvice koja pokazuje razvijenost opština u Crnoj Gori, mjereno
uobičajenim parametrima razvijenosti. Ti parametri govore da imamo
tek 42,7% republičkog prosjeka razvijenosti, izraženo kroz
sintetički kojeficijent razvijenosti.
Žestoka ekonomska kriza koja vlada ovim
prostorima, bukvalno je zbrisala postojeću privredu i u Crnoj Gori i
u Plavu, pa su mnoga od preduzeća dospjela u stečaj ili likvidirana.
Ova preduzeća godinama nisu ništa proizvodila, radnici ne primaju
zarade ili se nalaze u štrajku, a ovih dana i formalno većina
uposlenih radnika je proglašena tehnološkim viškom i upućeni su na
Biro rada.
Većina plavskih preduzeća je privatizovana
kroz postupak masovne vaučerske privatizacije, ali od toga do sada
nije bilo fajde, jer kao ni prijedhodno državni fondovi, tako ni
sada privatizacioni fondovi nisu ništa učinili da se sačuva ili
pokrene proces proizvodnje. Ovo važi i za preduzeća koja objektivno
rečeno, imaju solidne proizvodne mogućnosti (drvoprerada, turizam i
ugostiteljstvo, proizvodnja plastike, mliječnih proizvoda).
Nakon 15 godina propadanja privrede, sadašnje
stanje izgleda od prilike ovako: broj zapošljenih radnika pao je sa
2250 na oko 1400, od čega samo pola radi u privredi, ali zato ne
primaju zarade za period od godinu dana ili više ili pak primaju
garantovane zarade. Posao traži oko 1750 ljudi, od čega tridesetak
sa VŠS ili VS. Male i neredovne penzije prima oko 1200 penzionera, a
oko 460 porodica prima materijalnu pomoć za izdržavanje.
Ovih dana se dešava završni čin
ekonomsko-socijalnog kolapsa plavske privrede. Radnici koji su se
bar malo nadali da će sačuvati svoj posao i primati makar
garantovane zarade se masovno upućuju na biro rada zbog uvodjenja
stečaja i proglašenja tehnološkog viška.
BOŠNJACI.net: Koliko se crnogorsko
rukovodstvo zalaže da Plav, pa i druge manje opštine krenu nekim
putem razvitka, odnosno reformi kako su najavljivali oni koji već
više od 10 godina vedre i oblače u crnogorskoj politici?
Kemal PURIŠIĆ:
Mislim da tzv. razvojne mjere iz Vladine agende tek simbolično
popravljaju ekonomske prilike u Crnoj Gori, pa nekog boljitka
praktično i nema, jer se mali pozitivni efekti ponište velikim
nepovoljnim trendovima u proizvodnji i životnom standardu.
Najveći problem za našu opštinu i njoj slične
je što Vlada nema politiku ravnomjernog razvoja regiona, koja bi
podsticala brži razvoj nerazvijenih područja i njihovu integraciju u
privredne tokove. Ustvari, od momenta ukidanja FNP-a nestao je svaki
ozbiljniji razvoj ovog područja.
Drugi evidentni problem odnosno neodgovornost
ili nemarnost Vlade je, što su dozvolili da upravni organi državnih
fondova i direktore koje su ovi organi birali uz saglasnost Vlade,
odnosno državnih fondova, dokrajče nejaku plavsku privredu. Treba
jasno reći da su tzv. državni fodovi ( Fond za razvoj, Fond PIO i
Fond zapošljavanja), a koji su bili pod direktnim uticajem Vlade za
cio period od početka privatizacije do postupka masovne vaučerske
privatizacije, prije dvije godine, dakle za punih 12 godina, imali
sve ingerencije za postavljanje upravnih i poslovodnih struktura u
preduzećima, pa dakle i odgovornost za ostvarene poslovne rezultate
i sudbinu privrednih kolektiva.
Treći značajni problem je što ni sada Vlada ne
pokazuje ozbiljnije interesovanje, da se u saradnji sa većinskim
vlasnicima obezbijedi solidni strateški partner za ulaganja u
pokretanje i dinamizaciju proizvodnje u nekim od preduzeća sa
izvjesnom proizvodnom šansom (drvoprerada, turizam, poljopirvreda,
sektor usluga...).
Nova privredna struktura koju čine mala
preduzeća i preduzetničke radnje, uglavnom posluje u sektoru
trgovine i usluga, ne proizvodi gotovo ništa i ni blizu ne može da
kompezira efekte propadanja nekadašnje privrede, ni po obimu
proizvonje niti po finansijskim rezultatima. Osim toga, ona ne može
da apsorbuje ni mali dio otpuštenih radnika, niti da zaposli nove
generacije radnika.
DPS-a koja je
pojedinačno najača partija u Plavu i koja ima uticaj na Vladu CG,
opredijelila za opstrukciju rada i aktivnosti na razvojnim
projektima opštine Plav
|