BOŠNJACI BOSNE I HERCEGOVINE I SANDŽAKA U BORBI ZA OČUVANJE BOŠNJAČKOG IDENTITETA
Uloga profesora u podučavanju mlađih generacija, postizanju značajnih naučno-istraživačkih rezultata, davanja dopronosa nauci i obrazovanju, pa samim tim i cjelokupnom društvenom razvoju je nemjerljiva. Među profesorima ima onih koji nastoje da i kroz angažman u političkim strankama pozitivno utiču na poboljšanje zakonskih okvira i kada su nauka i obrazovanje u pitanju. Naš sagovornik je Isat Skenderović, profesor na Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli i član Izvršnog i Opštinskog odbora Stranke demokratske akcije Tuzla.
 Dr. Isat SKENDEROVIĆ: U tom montiranom političkom procesu u Crnoj Gori mi smo samo radi svog stranačkog djelovanja, bez ikakvih drugih razloga, hapšeni na svom kućnom pragu. Stavljali su nam lisice na ruke, povez preko očiju, kapuljaču na glavu, usput su nas u toku vožnje do odredišta pesnicama udarali. Morali smo prolaziti kroz špalir specijalaca, gdje nas je čekala kanonada udaraca po tijelu i glavi, uz pjevanje četničkih pjesma, psovanje balinske i turske majke i Alije. Iz besvjesnog stanja su nas vraćali kantom hladne vode. U zatvorenim prostorijama su nas tukli palicama po tabanima i tijelu. Uključivali su nam elektrošokove od kojih smo gubili svijest, jer je osjećaj bio kao da nam se istovremeno hiljadu igala zabija u tijelo. Prijetili su da će nam pobiti porodicu, ako ne priznamo ono što su tražili da priznamo. Postavljali su pitanja na koja odgovore nismo znali. Vodili su nas do provalije prijeteći nam strijeljanjem, pa opet vraćali na ispitivanje. Neki od nas su krv mokrili. Mislili smo da ne možemo to mučenje preživjeti. Na kraju su nas odvodili u Istražni zatvor gdje smo bili osuđeni na po nekoliko godina. Međutim, nakon skoro dvije godine oslobođeni smo, kako to cinično piše u našim oslobađajućim presudama “voljom predsjednika Republike Crne Gore Momira Bulatovića.” |
Bošnjaci.Net: Uvaženi gospodine Skenderoviću, es selamu ‘alejkum! Profesor ste na Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Možete li nam nešto više kazati o svom profesionalnom angažmanu?
SKENDEROVIĆ: Alejkumu selam! Dozvolite mi da se prvo Vama i Vašoj cijenjenoj redakciji zahvalim na prostoru koji ste mi ustupili. Pored svoje porodice profesionalni angažman smatram svojim prioritetom. Izuzetno volim posao kojim se bavim. Moja ljubav prema biologiji potiče još iz perioda srednje škole. Interesovalo me kako da doprinesem tome da udišemo čist zrak, pijemo čistu vodu, produžimo starosni vijek, iskorijenimo ili izliječimo bolesti, proučimo biljke i životinje, sačuvamo njihovo prirodno stanište itd. Zato i danas rado učestvujem u organizaciji takmičenja učenika iz biologije. Koautor sam udžbenika Biologija za 6., 7. i 8. razred devetogodišnje osnovne. Moj profesionalni rad u potpunosti je predan podučavanju mlađih generacija. Radim predano na univerzitetu i nekoliko naučnih radova imam objavljenih u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Bošnjaci.Net: Bili ste učesnik u realizaciji naučno istraživačkih projekata od kojih su se neki odnosili na istraživanja vezana za jezero Modrac koje se nalazi u blizini Tuzle, kao na primjer istraživanje biodiverziteta algi akumulacije Modrac kao resursa za proizvodnju biogoriva i drugih sličnih istraživanja. Pretpostavljam da ste imali priliku da na osnovu svojih postignutih rezultata rada uzmete učešće i na međunarodnim naučnim skupovima!
SKENDEROVIĆ: Moj naučno istraživački rad je većim dijelom vezan je za hidroakumulaciju Modrac koji predstavlja jedan od većih vodoprivrednih objekata te vrste na prostoru bivše Jugoslavije. Ovaj vodeni ekosistem je prije par godina proglašen izvorištem vode za piće tako da pored turizma ima neprocijenjivi značaj za građane Tuzle i Tuzlanskog kantona. Polje mog interesovanja je ekologija, kao i proučavanje biodiverziteta životinja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući proučavanju biodiverziteta riba, biodiverziteta parazita riba sjeveroistočnog dijela BiH i objavljenim radovima učestvovao sam na više međunarodnih skupova koji predstavljaju dragocjeno iskustvo. Imao sam priliku upoznati kolege slične orjentacije, steći nove prijatelje, razmijeniti iskustva…
Bošnjaci.Net: S obzirom da ste član Izvršnog i Opštinskog odbora SDA Tuzla ne možemo zaobići pitanja Vašeg političkog angažmana. Vi ste rođeni u Trpezima, Sandžak (CG). Kada ste i gdje postali član Stranke demokratske akcije?
SKENDEROVIĆ: Član SDA postao sam 1990.godine u Trpezima, svom rodnom mjestu. Na prvoj Izbornoj skupštini izabran sam za sekretara OO SDA Berana, tadašnji Ivangrad. Iste godine sam na prvim neposrednim višestranačkim izborima izabran za odbornika u Skupštini opštine Berane. Bio sam član predsjedništva SDA Crne Gore kao i član više tijela SDA Sandžaka. Na taj period mog života sam posebno ponosan i nizašta na svijetu ga ne bih mijenjao. To je bio period kad su svi aktivisti Stranke demokratske akcije djelovali srcem, iz uvjerenja da bošnjački narod zaslužuje da mu se osigura sloboda prava, a sve to bez ikakve materijalne i lične koristi.
Bošnjaci. Net: Najosjetljivije pitanje u ovom intervju-u je upravo ono koje ću vam postaviti, a tiče se montiranog političkog procesa u Crnoj Gori čija ste žrtva bili. Molim Vas, ispričajte nam sve što javnost treba da zna o tom montiranom političkom procesu!
SKENDEROVIĆ: U tom montiranom političkom procesu mi smo samo radi svog stranačkog djelovanja, bez ikakvih drugih razloga, hapšeni na svom kućnom pragu. Stavljali su nam lisice na ruke, povez preko očiju, kapuljaču na glavu, usput su nas u toku vožnje do odredišta pesnicama udarali. Morali smo prolaziti kroz špalir specijalaca, gdje nas je čekala kanonada udaraca po tijelu i glavi, uz pjevanje četničkih pjesma, psovanje balinske i turske majke i Alije. Iz besvjesnog stanja su nas vraćali kantom hladne vode. U zatvorenim prostorijama su nas tukli palicama po tabanima i tijelu. Uključivali su nam elektrošokove od kojih smo gubili svijest, jer je osjećaj bio kao da nam se istovremeno hiljadu igala zabija u tijelo. Prijetili su da će nam pobiti porodicu, ako ne priznamo ono što su tražili da priznamo. Postavljali su pitanja na koja odgovore nismo znali. Vodili su nas do provalije prijeteći nam strijeljanjem, pa opet vraćali na ispitivanje. Neki od nas su krv mokrili. Mislili smo da ne možemo to mučenje preživjeti. Na kraju su nas odvodili u Istražni zatvor gdje smo bili osuđeni na po nekoliko godina. Međutim, nakon skoro dvije godine oslobođeni smo, kako to cinično piše u našim oslobađajućim presudama “voljom predsjednika Republike Crne Gore Momira Bulatovića.”
SKENDEROVIĆ: Mjesto “Gdje sunce ne grije” je jedna druga, prijašnja Crna Gora. Nažalost kroz taj strah i užas nisu prošli samo članovi SDA, već skoro cijeli bošnjački narod u to vrijeme. O tom montiranom političkom procesu napisano je dosta knjiga i siguran sam da će ih još biti napisano i objavljeno. Ibrahimu čestitam na hrabrosti i umijeću da na takav način predstavi period sramne historije Crne Gore. To je bio sraman primjer kako se jedan većinski narod ne bi smio odnositi prema manjinskom narodu. Ali, mislim da prošlo to vrijeme kada sunce u Crnoj Gori nije grijalo samo zato što ste Bošnjak i što vam je matična država Bosna i Hercegovina. Nadam se da danas Sunce u Crnoj Gori grije.
Među žrtvama tog montiranog političkog procesa je bilo i Bošnjaka koji nisu bili članovi SDA. Veoma rijetko ih viđam, osim Hakije Muratovića kad odem na godišnji odmor u rodni kraj. Ponekad sretnem Haruna Hadžića, Sabaheta Spahića i dvojicu Pljevljaka u Sarajevu, Riza i Šefketa. Mnogi su se poslije onoga što im se desilo razišli po svijetu.
Bošnjaci.Net: U narodu vlada mišljenje da je današnja SDA u mnogome odstupila od svojih prvotnih ciljeva, tj. onih ciljeva za koje se zalagala novoosnovana prijeratna i ratna SDA! Šta nam Vi o ovome možete kazati? Koji je vaš stav?
SKENDEROVIĆ: Kratko: novo vrijeme, novi ljudi! Pratim dešavanja u Srbiji i Crnoj Gori. Nisu mi tamošnje političke prilike baš najjasnije. Ali, što se tiče SDA u Bosni i Hercegovini situacija je drugačija. SDA je nastala u vrijeme velikih nada i vrlo ozbiljnih prijetnji za opstanak BiH i bošnjački narod. Kao široki narodni postala je ključni nosilac političke emancipacije Bošnjaka i glavni faktor u odbrani Bosne i Hercegovine. I danas, nakon što je integritet i suverenitet BiH već jednom odbranjen, uloga SDA ne prestaje iz razloga što je opstanak BiH ponovo ugrožen. SDA kao stranka političkog centra je otvorena za sve narode i građane Bosne i Hercegovine. Iako se nama ponekad čini da Bosna i Hercegovina sporo napreduje, ona se sa Strankom demokratske akcije na čelu, kreće polahko, ali sigurno prema svome cilju.
SKENDEROVIĆ: To je samo jedan mali dug koji smo svi mi dužni učiniti svom zavičaju iz kojeg potičemo i sredini u kojoj živimo. Naime, pošto potičem iz malog Bihorskog kraja, ali bogatog u očuvanju kulturnog naslijeđa, želja mi je bila da svoj rodni kraj približim svojim prijateljima u Tuzli. Najbolji način povezivanja naroda je kroz knjigu i narodnu igru, što je i ova manifestacija pokazala. Iako je udaljenost Bihora i Tuzle oko 400 km, Bošnjaci imaju mnogo toga zajedničkog. Svoj pečat kulturi ovog kraja dali su Bošnjaci koji su doselili ovdje prije više od 100 godina. Na ovakvim manifestacijama sreću se i upoznaju i ljudi čiji su preci iz Sandžaka. Ti susreti budu veoma dirljivi, a mnogi među sobom nastave blisku saradnju.
Bošnjaci.Net: Imamo informaciju da je kroz Vaše ruke prošlo oko 4000 knjiga koje su poslane u Bihor. O kakvom je projektu riječ?
SKENDEROVIĆ: To je bilo u sklopu kulturne manifestacije “Pjesmom i igrom od Bihora do Tuzl” koja je održana u organizaciji Udruženja Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka, BKC Tuzla i JU Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Upriličeni su i književni susreti pisaca. Delegacija iz Petnjice je uručila zahvalnice za donaciju koju su darivali građani Tuzle. Ta se donacija sastojala od 4000 knjiga koje sam prikupio sa svojim prijateljima od različitih institucija i pojedinaca. Pošto je knjiga najkorisniji poklon, ovom se donacijom željelo poručiti koliko je neophodno graditi mostove prijateljstva među prijateljima, što se kaže, Istoka i Zapada.
Bošnjaci.Net: Šta za kraj možete poručiti našim čitateljima, što bi se odnosilo na njihov lični uspjeh, kao i uspjeh u izgradnji jednog prosperitetnog društva i zajednice?
SKENDEROVIĆ: Onoliko koliko smo u mogućnosti, dužni smo dati svoj doprinos razvoju jednog humanijeg društva i zajednice, uključiti se u sve društvene tokove, ne ostati pasivan.