Organizacija pod imenom Bošnjačka kulturna zajednica osnovana je sa ciljem borbe za očuvanje i afirmaciju nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta Bošnjaka. Osnovana je u Novom Pazaru 22.12.2009. godine. Njeni osnivači ponosno su uzdigli bajrak bošnjačke kulture, tradicije i duhovnosti prvotno na prostoru Sandžaka, a zatim i diljem svijeta gdje god Bošnjaci žive.
Potreba za osnivanjem ovakve udruge bila je više nego očigledna, s obzirom na pustoš koja je nastala u stotinu godina razgradnje bošnjačkih vrijednosti i njihovog prava da autohtono baštine svoj identitet, koji izvire iz vjere islama i prožima se sa evropskim vrijednostima.
U trenutku osnivanja Bošnjačke kulturne zajednice, individualna i kolektivna prava Bošnjaka u Republici Srbiji bila su zatočena u sadejstvu državnog režima i retrogradnih bošnjačkih politika, koje su držale monopol nad svim kulturnim, političkim i društvenim procesima, i prijetile da ugroze posljednji bedem slobode i autonomije bošnjačkog naroda – Islamsku zajednicu kao jedini preostali stožer duhovne, kulturne, a u odsudnim historijskim trenucima i nacionalne vertikale jedinstva bošnjačkog naroda u matici i rasijanju.
Cijeli bošnjački narod nalazio se u potrebi za jednom ovakvom insitucijom koja vrlo brzo prerasta u pokret bošnjačkog buđenja iz kojeg izrastaju temeljne naučne, umjetničke, kulturne, i ostale institucije važne za opstanak našeg naroda.
Čestitke povodom 10 godina uputili su predstavnici podružnica BKZ-a iz dijaspore. U svom obraćanju, predsjednik BKZ-a dr. Admir Muratović ističe da je decenijom uspješnog djelovanja dokazana snaga Bošnjačke kulturne zajednice, a preporod koji je njom doživljen je očigledan i nezaobilazan.
„Iskrene dove Allah prima. Božija milost i bereket nemaju granica. Ako danas, deset godina kasnije bacimo pogled na 19 principa sa kojima je lista „BKZ – Muftija Muamer Zukorlić“ izašla na izbore za BNV 2010-te godine, potpuno je izmjerljivo da je ono što je bilo moguće realizirati kroz sistem postojećih institucija nastalih, između ostalog, zahvaljujući energiji BKZ-a, kao što su BNF, BANU, SBK, a to su sloboda Bošnjačkog naroda, očuvanje i afirmacija identiteta, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, Matica bošnjačka, obrazovanje na bosanskome jeziku, zvanična upotreba bosanskog jezika i pisma, baštinjenje kulturne i historijske bošnjačke vrijednosti, bošnjačka nacionalna televizija, odbrana i autonomnost Islamske zajednice, očuvanje povezanosti i pune saradnje sa nacionalnom i duhovnom maticom Bosnom, unapređenje svijesti o ilirskom porijeklu, kultura pamćenja, afirmacija o svijesti o islamu kao temelju našeg identiteta… Ove su stvari podignute na nivo na koji više nema crvenog alarma. Decenija uspješnog djelovanja i rada pokazuje da BKZ nije formirana radi političkih ciljeva, već kao kontinuitet težnje za konstantnim podizanjem svijesti, uzdizanja samopouzdanja, očuvanju vrijednosti prethodnika i kreiranju novih kvaliteta. Nakon prvih deset godina BKZ sa ponosom nastavlja svoju borbu ulivajući se sa svih krajeva svijeta gdje živi bošnjački narod u matičnu organizaciju nastalu kao rezultat ove sinergije pod imenom Matica bošnjačka“, kazao je dr. Muratović.
Nakon obraćanja aktuelnog predsjednika BKZ-a uslijedio je kratkometražni film u kojem su satkani najbitniji momenti od osnivanja BKZ-a pa do danas. Prisutnima se obratio i predsjednik Matice bošnjačke i bivši predsjednik BKZ-a dr. Jahja Fehratović istakavši jačinu i težinu zadatog emaneta, na koji se, sa današnje tačke gledišta i perspektive, može govoriti samo sa punim ponosom.
„Tada sam kao vrlo mlad, pomalo i začuđujuće, dobio izuzetno veliku šansu da izrastam i učim uz ove naše velikane, akademika Zukorlića, muftiju Dudića i sve ostale i da svjedočim kreiranju i nastanku cjelokupnog ovog pokreta. Neizmjerno sam zahvalan danas Uzvišenom Stvoritelju što je to tada bilo tako. Kada listate sve ovo pitate se je li moguće da je sve ovo stalo u deset godina? Ukoliko promatramo historiju čovječanstva vidjećemo da ovakvi veliki trenuci i institucije kod velikih naroda ili onih koji se danas smatraju narodi sa tradicijom, nastajali su u nekoliko vijekova. Sve ono što je ovdje kod nas Bošnjaka u Sandžaku nastalo u ovom desetljeću i što se odavde razvilo diljem bošnjačkog naroda drugi narodi su sve to baštinili u nekoliko stoljeća“, kazao je dr. Fehratović.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji bio je i prvi predsjednik BKZ-a. Obrativši se prisutnima, muftija dr. Mevlud-ef. Dudić je podvukao da se iz ideje BKZ-a kao pokreta tada razvilo mnogo značajnih institucija.
“Mnogo je nastalih institucija koje u sebi nose prefiks „bošnjačka“, ali se niti jedna ne može uporediti sa Bošnjačkom kulturnom zajednicom. Iz ove Bošnjačke kulturne zajednice kao pokreta sve ostalo je nastalo. Zbog iskrena nijeta koji je tada donijet, većina institucija su nastale na temeljima BKZ-a. I mogu slobodno da kažem – kada bi se danas ugasila ona je odradila svoj posao. Ali evo, nikad jača i stabilnija zahvaljujući vama, a vi ste elita bošnjačkog naroda, to neka vam je stalno na umu. Samo se elita okuplja oko vrijednosti BKZ-a. Neki drugi se okupljaju oko nekih drugih stvari, ali Allah dragi pomaže samo one iskrene i ustrajne”, kazao je predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud-ef. Dudić.
Lider svebošnjačkog pokreta akademik Muamer Zukorlić Muftija udario je temelje Bošnjačkoj kulturnoj zajednici i kroz njeno desetljeće postojanja bio glavni simbol iste. U večerašnjem obraćanju poručio da je ona sa svojim vrijednostima koje je baštinila u tom mukotrpnom vremenu kada je nastala bila jedna od prekretnica sveopće pobjede nad tadašnjim zulumom pojedinaca.
“Dok sve ovo gledam i slušam, prisjećam se kako nastaje BKZ. Kraj je 2009. godine, zapravo su dvije godine nakon početka agresije na Islamsku zajednicu. Te dvije godine smo žestoko odbijali žestoke napade na Islamsku zajednicu. I to ne baš toliko kulturnim sredstvima, jer je to bila najnekulturnija agresija na najkulturniju zajednicu. Na nekulturna sredstva otimanja džamija, ulaska u džamije sa čizmama od strane prljavih policijskih snaga zloupotrijebljenih da se ruši i cijepa Islamska zajednica, hapšenje ljudi, otimanje vakufske imovine, rušenje poretka Islamske zajednice, na sve to se nije moglo odgovoriti kulturnim sredstvima. Na to se moralo odgovoriti životima, fizički. Na tu agresiju sinovi i kćeri sandžačkih Bošnjaka su ujutru pod velikim ili malim abdestom izlazili iz svojih kuća, i svakog dana uvakufljavali svoje glave. I kada je to dalo rezultate, kada je višestruko brojniji neprijatelj podržan zvaničnom politikom u Beogradu, zvaničnom politikom Novog Pazara i ostalih sandžačkih gradova, sa svom mehanizacijom, sa svim političkim i pravnim mehanizmima, zloupotrebama svih službi i državnih institucija – bili su poraženi od šake ljudi. Mala grupa i mala četa je pobijedila velike grupe i velike čete Allahovom Voljom“, kazao je akademik Muamer Zukorlić.
„Pazite na koje dno smo mi bili pali. U komunističkom periodu, a nakon toga i u postkomunističkom periodu, tzv. višestranačkom sistemu, apsolutna većina naše političke i intelektualne elite radi o glavi ovom narodu. E zamislite iz tog pepela kad počnu nicati ovakve mladice, to može samo Božijom milošću, ali može ukoliko je ta zemlja plodna. Ova zemlja je plodna, plodnija od drugih. Dok su se druge zemlje napajale raznim vodama, navodnjavanjima i đubrivima, ova se natapala šehidskom krvi“, podvukao je akademik Zukorlić.
Nakon žestoke borbe i otpora, odgovoreno je kulturom. Zato se i desio preokret, dodao je akademik Zukorlić.
„Ako je Svevišnji na vašoj strani onda vam niko ne može ništa. I zapravo iz takve zemlje niču sinovi i kćeri bošnjačkog naroda, uz sve što ih je gazilo tokom 20-tog stoljeća. Ne dozvoljavaju da se u njihovim umovima i srcima ugasi žeravica istine, vjere, pravde, što zapravo jeste suština naše kulture. Zapravo, kultura je vrijednosni sistem koji treba da sačuva našu ljudskost u našim grudima. E to je zapravo kultura i sve ono što služi tom čuvanju. Postoje razni segmenti kulture, ali to je njena prava suština. Zapravo, Bošnjačka kulturna zajednica je nastala na toj ideji da obnovi našu temeljnu i zdravu kulturu koja niče i iz islama, ali i iz cjelokupnog našeg historijskog, bošnjačkog nasljeđa i naše cjelokupne bošnjačke tradicije“, rekao je akademik Zukorlić.
Prisutni su nakon svečanog dijela imali prilike pogledati izložbu upriličenu u povodu 10 godina postojanja BKZ-a, a svako od prisutnih za sebe je dobio primjerak monografije „10 GODINA BKZ-a“, koju je izdala Matica bošnjačka.
SANA – Hamza Škrijelj
FOTO: SANA
Sandžak PRESS