I krvoločna “Marseillaise” bi utihnula pred veličanstvenom himnom briljantne spisateljice Sanele Halković:
“Pred Bogom se zarekoše dvoje,
milim Bogom i pod nebom plavim”.
FARUK MEĐEDOVIĆ: Po svojoj artikulaciji, književnoj ljepoti, ova sandžačka himna, ne posustaje ni malo, za globalno poznatom ilahijom iz perioda života poslanika Muhammeda a.s. Taleal bedru alejna / Puni mjesec nas obasja, kao ni za legendarnom “Odom radosti”, koju je Friedrich Schiller napisao 1785., a koja je našla mjesto u završnom dijelu Betovenove Devete simfonije. Da je kojim slučajem ova sandžačka himna stvorena u davna vremena, zasigurno bi bila inspiracija i Bahu i Mendelsonu, Mozartu, Wagneru i mnogim drugim genijalnim muzičkim stvaraocima.(Sandžačka, ljubavna – Sanela Halković, – Objavljeno: 23. january 2020. – izvor: Bošnjaci.net )
Kako bi rekao naš uvaženi akademik dr. Ferid Muhić, u tekstu “Dresiranje čovječanstva”, (kada ovih dana “povodom – COVID-19, na scenu stupa koncept totalitarnih država” i kada je sada sve jasno i da je Velika igra u pitanju, najveća u istoriji čovječanstva, te da je na djelu totalna kontrola kretanja ljudi i robe, svih javnih događanja – akademik dr. Ferid Muhić – “Dresiranje Čovječanstva”, Objavljeno: 11. april 2020. – Bošnjaci.net ), poručio bih svim Sandžaklijama diljem svijeta, koji čeznu za svojim Sandžakom, kojeg vjerovatno neće moći posjetiti za vrijeme prvomajskih praznika, a pitanje je i kada, da provedu par trenutaka u istinskoj meditaciji, sa pogledom zagledanim u daljinu, ne bi li bar vizuelno dočarali svoj zavičaj i sa rukom na srcu, zapjevaju stihove prve i najveličanstvenije himne o Sandžaku, može se s pravom reći, i jedne od najmiroljubivijih i najljepših himni u svijetu, stihovi, koji nam mogu dati snagu u ovim trenucima kada nam je potrebno duhovno, nacionalno i moralno otrežnjenje i osvježenje, stihovi, koji su proizašli iz pera najtalentovanije sandžačke književnice Sanele Halković.
SANDŽAČKA, LJUBAVNA
Pred Bogom se zarekoše dvoje,
milim Bogom i pod nebom plavim.
Mahrem su im rijeke iz Gusinja,
biljeg šalju rožajske mahale,
Varošani šerbe sa Prkosa.
Pred Bogom se zarekoše dvoje,
ogleđu se k Sjeničkom jezeru,
pazarski im bedem besa tvrda.
Bjelopoljke zlatno ruho vezu.
S Lima Priboj boščaluke sprema.
Pred Bogom se zarekoše dvoje,
iz Tutina stiže ašik slovo,
A pljevaljski pjevaju bulbuli.
U jenđiluk Prijepoljke djevojke,
a iz Plava dilber djeverovi.
Pred Bogom se zarekoše dvoje,
tvrdi Bihor i Pešter zelena,
da ih niko rastaviti neće.
Iz Petnjice muštuluci stižu,
a Beranke hurmašice mijese.
Pred Bogom se zarekoše dvoje,
Baščaršija belenzuke niže,
Sandžak junak bajraktare diže.
Kada sam prije par mjeseci na portalu “Bošnjaci net”, pročitao ne jednom, stihove pjesme – SANDŽAČKA, LJUBAVNA – autorice, Sanele Halković, bio sam oduševljen, poput astronoma, kada otkrije nepoznatu planetu. Rekao sam tada sebi: “Bože! – ovo je zaista veličanstveno. Ovo je svojevrsna oda našem Sandžaku, prva i prava himna u njegovoj povijesti, ako iko to razumije, ovo je nevjerovatno!” Analizirajući potom motive i poruku ovog svojevrsnog književnog djela, bilo mi je više nego jasno, da ono u sebi nosi recepciju kao svojevrsna sandžačka himna i da kao takva predstavlja našu prepoznatljivu identifikaciju, te da u sebi ima nečeg magičnog, nadvremenog, koje će, nadam se, biti, snažno akceptirano od svih budućih naraštaja.
Po svojoj artikulaciji, književnoj ljepoti, ova sandžačka himna, ne posustaje ni malo, za globalno poznatom ilahijom iz perioda života poslanika Muhammeda a.s. Taleal bedru alejna / Puni mjesec nas obasja, kao ni za legendarnom “Odom radosti”, koju je Friedrich Schiller napisao 1785., a koja je našla mjesto u završnom dijelu Betovenove Devete simfonije. Da je kojim slučajem ova sandžačka himna stvorena u davna vremena, zasigurno bi bila inspiracija i Bahu i Mendelsonu, Mozartu, Wagneru i mnogim drugim genijalnim muzičkim stvaraocima. Pitam se: Dali postoji, neki nadareni sandžački kompozitor, koji bi bio duboko inspirisan ovakvim jednim remek djelom!!!?
A, onda daljom analizom sam došao do zaključka, da veliki umjetnici, tokom povijesti imaju skoro identičan inspirativni duh i ideje, kada prilaze nekoj temi, što ću dokazati na sledeća dva primjera:
Friedrich Schiller: ODA RADOSTI
citiram prva dva stiha:
Radost divni dar Božanstva dijete polja nebeskih,
Tvojim žarom opijeni stupamo do hrama tvog.
Sanela Halković: SANDŽAČKA, LJUBAVNA
citiram prva dva stiha:
Pred Bogom se zarekoše dvoje,
milim Bogom i pod nebom plavim.
Zar se ne radi o podudarnosti misli dva genijalna umjetnika, i ako su stvarali u različitim vremenskim razdobljima.
Johan Kristof Fridrih Šiler je bio njemački pjesnik, dramaturg, filozof i historičar, i Odu Radosti je napisao 1785. godine, da bi je 1985. EU prihvatila za himnu Evrope.
Sanela Halković, sandžačka književnica, je napisala nenadmašnu Odu o Sandžaku 2020. god.
Oba ova umjetnika su svoju himnu započela prilaskom hramu Božijem i pod nebeskim svodom.
Za genijalnu umjetnicu, baš kao i za Friedricha Schillera, samo zaruka, zakletva, dvoje mladih, pred Božijim hramom, pred Allahom, i pod nebom plavim, kao veličanstvenim zdanjem, Uzvišenoga Stvoritelja, može biti validna i ne smije se kršiti. Dvoje mladih, tvrdi Bihor i Pešter zelena, to jest, zapravo, sjeverni i južni Sandžak, neće rastaviti niko, snažna je i emotivna poruka, književnice Sanele Halković, svim budućim mladim naraštajima, za razliku od svih do sada sandžačkih političara, koji su se kleli, ko zna koje kakvim kumirima, te pocijepaše Sandžak na dvoje.
Većina patriotskih pjesama i himni, su direktno inkorporirane u politiku, dok to u ovoj veličanstvenoj odi o Sandžaku, nije slučaj. Sve je na maestralan, svečan miroljubiv način: bez slavljenja herojstva, junaštva i bitaka, poziva na ustanak i prolijevanja krvi.
– Ako uzmemo za primjer tobože daleko najčuveniju francusku himnu “Marseillaise”, te pogledamo samo dio njenog teksta, primijetit će se, kako je ona i te kako posebno “krvoločna”. Dio njenog teksta glasi ovako:
“Na oružje, građani, formirajte trupe.
Marširajmo, marširajmo!
Neka se nečista krv prospe preko rovova.”
Sanelina himna SANDŽAČKA, LJUBAVNA je po svojem miroljubivom tonu, najsličnija švajcarskoj himni, koja glasi:
“Kad se zacrvene vrhovi Alpa
molite se, slobodni Švicarci, molite.”
Zato moji drage Sandžaklije, kada se zaželite Pešterskih zeleni i Sjeničkih jezera, sa rukom na srcu, zapjevajte SANDŽAČKU, LJUBAVNU, koju možete naći pod linkom: Bošnjaci.net .