Društvene mreže prepune su snimaka i fotografija na kojima se vidi kako se otpadne vode ulivaju u rijeke Novog Pazara – Rašku, Jošanicu i Trnavicu, kako njima pluta gomila flaša, ali i kako nesavesni žitelji ovog grada bacaju smeće u vodu
Da sve to nabrojano katastrofalno utiče na kvalitet vode u ovim rijekama slažu se i profesorka Državnog univerziteta u Novom Pazaru, dr bioloških nauka Nataša Đorđević, kao i član Gradskog vijeća zadužen za životnu sredinu Esad Fazlić.
Profesorka Đorđević navodi da je kvalitet vode u pojedinim dijelovima Raške, Jošanice i Trnavice pete kategorije, što je voda koja se ne sme koristiti ni za polivanje bašta i gotovo je jednaka kanalizaciji.
“Tri su najveća zagađivača rijeka u Novom Pazaru. Klanice u njih ispuštaju krv koja je veoma opasna, hemoglobin vezuje kiseonik, pa se u vodi razvijaju aneorobne bakterije koje izazivaju razne bolesti. Vodu zagađuju i hemikalije koje proizvođači džinsa ispuštaju u reke nakon kamenovanja, dok se prilikom obrade kamena u njih uliva bela voda kojom se uništava pH vrednost i urušava kvalitet vode u rijekama”, istakla je Đorđević.
Ona je dodala da je izvorište reke Raške, odakle se Novi Pazara napaja pijaćom vodom, druge klase što je, kako je istakla, odlično.
Član Gradskog veća Esad Fazlić složio se da je zagađenje vode u rijekama gorući problem u Novom Pazaru, ali je naveo da stanje još uvek nije alarmantno. Navodi da je Raška odličnog kvaliteta do centra grada, ali se pogoršava nakon što se u nju ulije Jošanica.
“Lokalna samouprava veruje da će problem zagađivanja rijeka riješiti za pet do šest godina izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda. Urađen je plan detaljne regulacije, fabrika će biti u Požežini, a krenuli smo i u izradu projektne dokumentacije. Kolektorska mreža biće duga 40 kilometara, obuhvatiće sva naselja, a projekat je vredan između 25 i 28 miliona evra. To su sredstva koja mi ne možemo da obezbedimo, pa očekujemo pomoć Vlade Srbije, a nadamo se i pomoći iz Evropske unije”, kazao je Fazlić.
Pored zagađenih rijeka, Đorđević kao problem vidi i stanje kvaliteta vazduha. Poslednje mjerenje, prije više od godinu dana, pokazalo je da u njemu ima čađi koja, po mišljenju profesorke, hemijski i mehanički oštećuje pluća.
“Nije dobro što u Novom Pazaru ne postoji monitoring, ne vrše se redovna merenja, a upravo bi zagađenje vazduha trebalo meriti svakodnevno kako bi se donele dugoročne i kratkoročne mjere za poboljšanje njegovog kvaliteta. Podsjećam da je nacionalnom strategijom za zaštiti životne sredine do 2014. trebalo uspostaviti monitoring, a do ove smo već trebali da udišemo kvalitetniji vazduh, odnosno, trebalo je smanjiti emisiju zagađujućih materija”, rekla je Đorđević.
Ona je kritikovala i poslednje akcije seče drveća u centru grada.
“Jedno stablo starosti 30 godina ima veliku produkciju kiseonika i prečišćava vazduh. Sve toksične materije akumulira u sebe ili metaboliše u neotrovne produkte. Svaka seča stabla je uništavanje životne sredine. Korist od sađenja novih, mladih, stabala imaće stanovnici Novog Pazara, ali za 30 godina jer ona nemaju takvu produkciju kiseonika kao ona posečena”, dodala je Đorđević.
Fazlić je najavio da će Novi Pazar veoma brzo od Agencije za zaštitu životne sredine dobiti mernu stanicu za dnevno praćenje zagađenja vazduha što će, za razliku od ranijeg perioda, dati realno stanje kvaliteta vazduha.
“U narednim godinama očekujemo smanjenje zagađenja vazduha jer se planira gašenje toplane u centru grada koja koristi mazut kao gorivo. Umesto nje će u industrijskoj zoni početi sa radom toplana na biomasu, koja je znanto manji zagađivač”, izjavio je Fazlić.
Na opasku profesorke Đorđević da Novi Pazar nema nijedan strateški dokument i plan za monitoring i unapređenje životne sredine, Fazlić je kazao da će uskoro početi njihova izrada.
“Uporedo sa izradom tih dokumenata i komunalne infrastrukture, moramo raditi i na povećanju svesti građana o značaju životne sredine. Ako svi mi ne budemo svesni kažnjivosti zagađivanja okoline i ne budemo primenjivali kazne za takvo ponašanje, bojim se da ćemo biti u još većem problemu”, dodao je Fazlić.
Tekst je realizovan u okviru projekta Medijskog centra Beta u saradnji sa udruženjem Fraktal kao sastavni deo projekta “Udruženja građana kao ravnopravni partneri u monitoringu javnih finansija” i sprovodi se u okviru Programa podrške civilnom društvu i medijima 2014-2015. Evropske komisije. Izneti stavovi ne predstavljaju nužno i stavove organizacija koje su podržale projekat.
(mondo.rs)